Metropolitanska katedrala (grad Meksiko)
From Wikipedia, the free encyclopedia
Metropolitanska katedrala uznesenja presvete device Marije u nebesa (šp. ) sedište je Katoličke nadbiskupije Meksika.[2] Ona se nalazi povrh bivšeg astečkog svetog mesta u blizini Velike piramide u Tenočtitlanu na severozapadnoj strani Plaza de la Konstitusion (Zokalo) u centru Meksiko Sitija. Katedrala je sagrađena u sekcijama od 1573. do 1813. godine[3] oko prvobitne crkve koja je sagrađena ubrzo nakon španskog osvajanja Tenočtitlana, da bi je na kraju potpuno zamenila. Španski arhitekta Klaudio de Arsiniega planirao je izgradnju, crpeći inspiraciju iz gotičkih katedrala u Španiji.[4]
Metropolitanska katedrala Meksiko Sitija | |
---|---|
Catedral Metropolitana de la Asunción de la Santísima Virgen María a los cielos | |
Osnovne informacije | |
Lokacija | Meksiko Siti, Meksiko |
Koordinate | 19.434444° SGŠ; 99.133056° IGD / 19.434444; 99.133056 |
Religija | hrišćanstvo |
Tip | katolička |
Grad | Meksiko Siti |
Država | Meksiko |
Godina posvećenja | 2. februar 1656[1] |
Eklesijastikalni ili organizacioni status | katedrala |
Status | aktivna |
Rukovodstvo | kardinal Karlos Agijar Retes |
Veb-sajt | Kompletni vodič |
Arhitektonski opis | |
Arhitekt(i) | Klaudio de Arčiniega, Huan Gomez de Transmont, Hoze Eduardo de Herera, Hoze Damijan Ortiz de Kastro, Manuel Tolsa |
Tip arhitekture | crkva |
Stil arhitekture | gotička, pleterska, barokna, neoklasična |
Početak izgradnje | 1573 |
Završetak izgradnje | 1813 |
Specifikacije | |
Smer fasade | jug |
Dužina | 128 m (420 ft) |
Širina | 59 m (194 ft) |
Visina (maks.) | 67 m (220 ft) |
Broj tornjeva | 1 |
Materijali | tezontil, čilučki kamen, kamen |
Zbog dugog vremena koje je trebalo da se izgradi, u nešto manje od 250 godina, gotovo svi glavni arhitekti, slikari, vajari, majstori pozlaćivanja i drugi umetnici plastike vicekraljevstva radili su u nekom trenutku na konstrukciji ovog objekta. Isti razlog, njen opsežni period izgradnje, omogućio je integraciju različitih arhitektonskih stilova koji su bili na snazi i u modi tokom tih vekova: gotike, baroka, čurigereska, neoklasike, između ostalih. Ista situacija je odražena na različitim ukrasima, slikama, skulpturama i nameštaju interijera.[5][6][3]
Realizacija katedrale označavala je tačku socijalne kohezije, jer je uključivala iste crkvene vlasti, vladine organe, različita verska bratstva kao i mnoge generacije društvenih grupa svih klasa.[7]
Takođe, kao posledica uticaja katoličke crkve na javni život, zgrada je bila isprepletena sa događajima od istorijskog značaja za društva Nove Španije i nezavisnog Meksika. Neki od njih su, krunisanje Agustina de Iturbide i Ana Marija Uarte kao prvog carskog para Meksika od strane predsednika kongresa; očuvanje posmrtnih ostataka tih monarha; sahrane do 1925. godine nekoliko heroja za nezavisnost, kao što su Miguel Idalgo i Kostilja i Hose Marija Morelos; sporovi između liberala i konzervativaca nastali razdvajanjem crkve i države putem reforme; zatvaranje zgrade u vreme Kristerskog rata; proslava dvovekovne nezavisnosti, između ostalih.[8]
Katedrala je okrenuta prema jugu. Približne razmere ove crkve su 59 m (194 ft) širine, 128 m (420 ft) dužine i 67 m (220 ft) visine do vrha kule. Ona se sastoji od dva zvonika, centralne kupole, tri glavna portala. Ona ima četiri fasade koje sadrže portale obložene stubovima i statuama. Ima pet brodova koji se sastoje od 51 svoda, 74 luka i 40 stubova. Dva zvonika sadrže ukupno 25 zvona. U tabernakulu, pored katedrale, nalazi se krstionica i služi za registraciju župljana. Postoji pet velikih ukrašenih oltara, sakristija, hor, prostor za horove, hodnik i kapitularna soba. Četrnaest od šesnaest kapela katedrale otvoreno je za javnost. Svaka kapela posvećena je različitom svetitelju ili svetiteljima, a svaku je sponzorisao verski ceh. Kapele sadrže ukrašene oltare, oltarske slike, retablose, slike, nameštaj i skulpture. U katedrali su smeštena dva najveća organa iz 18. veka u Amerikama. Ispod katedrale nalazi se kripta koja sadrži ostatke mnogih bivših nadbiskupa. Katedrala ima oko 150 prozora.[3]
Tokom vekova, katedrala je pretrpela oštećenja. Požar 1967. uništio je značajan deo unutrašnjosti katedrale. Nakon restauratorskih radova otkriveni su brojni važni dokumenti i umetnička dela koji su ranije bili sakriveni. Iako je za katedralu izgrađen čvrst temelj,[9] meko glineno tlo na kojem je izgrađena bilo je pretnja njenom strukturnom integritetu. Padanje vodenih nivoa i ubrzano potonuće uzrokovalo je da je struktura dodata na listu 100 najugroženijih Fonda svetskih spomenika. Radovi na restauraciji koji su započeli devedesetih godina prošlog veka stabilizovali su katedralu i ona je 2000. godine uklonjena sa liste ugroženih.[10]
- Zadnji deo katedrale okrenut prema ulici Republika de Gvatemala.
- Glavni ulaz.