Kristalizacija
From Wikipedia, the free encyclopedia
Kristalizacija je nastajanje kristala u kojem se osnovne čestice (atomi, joni ili molekuli) pravilno slažu u prostoru stvarajući kristalnu strukturu. U prirodi kristali mogu nastati na različite načine: iz vodenih i drugih rastvora pri sobnoj temperaturi (na primer: kamenih soli, gipsa i niz drugih soli iz mora ili jezera), iz vrućih rastvora, hidrotermalnih izvora, iz silikatnoge rastvora, magme, iz koje se kristališe glavnina takozvanih primarnih petrogenih minerala, kao što su silikati, kremen i neki rudni minerali, iz gasovitog stanja (na primer snežne pahulje iz vodene pare, sumpor iz vulkanskih gasova), iz čvrstog stanja (na primer starenjem ili zagrevanjem nestabilnog stakla), iz gustih agregata katkad pri visokim temperaturama, nižih od tačke topljenja, kada polako nastaju krupniji zrnasti agregati (na primer mermer iz gustog krečnjaka, zrnaste metamorfne stene iz gustih sedimenata).
Kristalizacija započinje kada se dosegne prezasićeno stanje, to jest kada koncentracija materije postane veća od ravnotežne, što se najčešće postiže hlađenjem rastvora, pare ili gasa ili smanjenjem količine rastvarača u rastvoru. Proces zavisi od fizičkih i hemijskih svojstava materije, od sredine u kojoj kristal raste, primesa i temperature. Ako za kristalizaciju ima dovoljno prostora i ako ona teče polagano, bez primesa koje bi otežavale rast kristala, oblikovaće se jedinični kristal (monokristal) kao pravilna geometrijska tela. Ako nema uslova za nesmetanu kristalizaciju, umesto jediničnih kristala razviće se kristalni agregati, nakupine sitnih kristala koje kao celina nemaju pravilan oblik. Tako, na primer, već prema uslovima, materije se mogu kristalizovati u obliku iglica (viskeri), razgranati se poput biljke (dendriti) ili rasti u obliku tankih slojeva. Bez obzira na različitost oblika, unutrašnja građa svakog pojedinog kristalnog tela zadržaće isti prostorni poredak osnovnih čestica, kao i u idealnom jediničnom kristalu. Prirodne supstance, minerali, najčešće rastu u obliku agregata i drugih posebnih oblika, a retko kao pravilni jedinični kristali.[1]