Ilegalna trgovina droge
From Wikipedia, the free encyclopedia
Ilegalna trgovina droge, također poznata i kao narkobiznis u najširem smislu obuhvata celokupnu delatnost proizvodnje i distribucije psihotropnih supstanci (droga) na način koji je zabranjen zakonima ili međunarodnim konvencijama. U užem smislu se pri tome podrazumeva delatnost proizvodnje i distribucije droga koje su po pravilu namenjene uživaocima koji ih koriste iz rekreativnih razloga (razonoda) ili zavisnosti. Ilegalna trgovina drogom može imati različite oblike, od onih najjednostavijih - npr. pojedinaca koji uzgajaju stabljike indijske konoplje kako bi od nje proizvodili marihuanu za ličnu upotrebu - pa do izuzetno složenih koje uključuju niz različitih, ali međusobno povezanih kriminalnih organizacija koje deluju u različitim delovima sveta i koje su specijalizovane za različite segmente posla - od proizvođača sirovina (uzgajivači maka ili koke), proizvođača droga, krijumčara, pa do neposrednih rasparčivača, čija se delatnost kolokvijalno naziva dilovanje.
Iako nastojanja da se zabrani ili ograniči proizvodnja i distribucija različitih supstanci, uključujući droge, mogu pronaći u različitim zemljama i različitim periodima istorije, a zajedno sa njima i krijumčarenje i ilegalna trgovina tim supstancama, prvi značajniji primeri se vezuju uz nešto novije doba, pri čemu je među prvima bila carska Kina koja od 18. veka pod vlašću dinastije Đing nastojala da spreči konzumaciju opijuma među svojim podanicima. U zapadnom svetu se drogom počelo ilegalno trgovati nakon što su pojedine zemlje od sredine 19. pa do početka 20. veka počele da regulišu farmaceutsku industriju i industriju lekova. Nagli razvoj ilegalne trgovine drogom je zabeležen u 20. veku, a što se tumači kako posledicama Drugog svetskog rata koji je brojne veterane učinio zavisnima o opijata (za suzbijanje bolova) ili amfetamina (korištenim za održavanje borbene gotovosti), tako i kontrakulurnih trendova koji su među posleratnom tzv. bejbi bumerskom generacijom popularizovali konzumiranje droga u rekreativne svrhe. U oba slučaja se u zapadnom svetu stvorilo masovno tržište za organizovane trgovce ilegalnih droga.
Svetski izveštaj o drogama za 2005., koji proizveo odsek Ujedinjenih nacija za drogu i kriminal, procenjuje veličinu globalnog tržišta za nelegalne droge na 321,6 milijardi američkih dolara samo u 2003. godini.[1] Sa svetskim BDP od 36 biliona dolara iste godine, ilegalna trgovina drogom može se proceniti na skoro 1% ukupne globalne trgovine. Konzumiranje ilegalnih droga široko je rasprostranjeno u svetu i lokalnim vlastima je i dalje veoma teško da suprotstave njihovoj popularnosti.