Bank of America
америчка мултинационална корпорација за банковне и финансијске услуге / From Wikipedia, the free encyclopedia
Korporacija (skraćeno ) je američka multinacionalna investiciona banka i kompanija za finansijske usluge bazirana u Šarlotu, Severna Karolina, sa centralnim sedištima u Njujorku, Londonu, Hongkongu, Mineapolisu, i Torontu. Banka Amerike je formirana tako što je kupila 1998. godine. Ona je druga po veličini bankarska institucija u Sjedinjenim Državama, nakon JPMorgan Chase. Kao deo velike četvorke, pruža približno 10,73% svih američkih bankovnih depozita, u direktnoj konkurenciji sa , i . Njene osnovne finansijske usluge su koncentrisane na komercijalno bankarstvo, upravljanje imovinom i investiciono bankarstvo.
Tip | Javna |
---|---|
Simbol |
|
Industrija |
|
Prethodnik | Bank America |
Osnovana | februar 1784 (1784-02) (kao Masačusets banka) 17. oktobar 1904 (1904-10-17) (kao Banka Italije) septembar 1998 (1998-09) (kao Banka Amerike putem akvizicije ) |
Osnivač | Amadeo Đanini (firijala Banke Italije) |
Broj lokacija | 4.600 maloprodajnih finansijskih centara & približno 15.900 bankomata[1] |
Područja | Internacionalne usluge |
Ključni ljudi |
|
Proizvod(i) | Poslovanje s građanima, privredno poslovanje, osiguranje, investiciono bankarstvo, stambeni krediti, privatno bankarstvo, privatna imovina, upravljanje imovinom, kreditne karte |
Prihod | 91,24 milijardi dolara (2018)[1] |
Zarada | 34,60 milijardi dolara (2018)[1] |
Neto zarada | 28,14 milijardi dolara (2018)[1] |
Aktiva | 2,325 biliona dolara (2018)[1] |
Akcijski kapital | 264,74 milijardi dolara (2018)[1] |
Vlasnik | Berkšir Hatavej (6,6%)[2] |
Zaposlenih | 205.000 (2019)[1] |
Filijala | BofA obveznice Meril Banka Amerike privatna banka |
Vebsajt |
Jedna grana njene istorije proteže se do Banke Italije, koju je osnovao Amadeo Pjetro Đanini 1904. godine, a koja je pružala razne bankarske opcije italijanskim imigrantima koji su se suočili sa diskriminacijom.[3] Prvobitno sa sedištem u San Francisku u Kaliforniji, Đanini je 1922. godine kupio Banku Amerike i Italije. Donošenje prekretničkog saveznog bankarskog zakona omogućilo je brz rast tokom 1950-ih, čime je brzo uspostavljan prominentni udeo na tržištu. Nakon pretrpljenog značajnog gubitka nakon neizmirivanja ruskih obveznica 1998. godine, , kako se do tada znala, kupila je sa sedištem u Šarlotu za 62 milijarde dolara. Nakon ove u to vreme najveće akvizicije banaka u istoriji, osnovana je Korporacija Banka Amerike. Kroz niz spajanja i akvizicija, ona je nadogradila svoje komercijalno bankarsko poslovanje uspostavljajući Meril Linč za upravljanje imovinom, i Banku Amerike Meril Linč za investiciono bankarstvo 2008. i 2009. godine, respektivno. Pošto obe divizije nose oznaku „Meril Linč”, prva se često naziva „Meril Linč upravljanje imovinom” kako bi se razlikovala od druge.[4]
Banka Amerike, Meril Linč i Meril Linč upravljanje imovinom zadržavaju velike tržišne udele u svojim respektivnim ponudama. Investiciona banka se smatra trećom najvećom investicionom bankom na svetu, prema podacima iz 2018. godine.[5] Deo banke za upravljanje imovinom nadgleda 1,081 biliona dolara imovine u okviru AUM, te je drugi najveći menadžer imovine na svetu, posle UBS.[6] U komercijalnom bankarstvu Banka Amerike posluje u svih 50 saveznih država SAD (mora ne održava maloprodajne filijale u svim državama), distriktu Kolumbija i više od 40 drugih zemalja.[7] U pogledu komercijalnog bankarstva ona obuhvata 46 miliona relacija sa korisnicima i malim preduzećima u 4.600 bankarskih centara i putem 15.900 bankomata.
Veliki tržišni udeo banke, poslovne aktivnosti i ekonomski uticaj doveli su do brojnih tužbi i istraga u vezi sa hipotekama i finansijskim obelodanjivanjima koje datiraju od finansijske krize 2008. godine. Njena korporativna praksa usluživanja srednje klase i šire bankarske zajednice proizvela je značajan tržišni udeo od početka 20. veka. Prema podacima iz avgusta 2018. godine, Banka Amerike ima tržišnu kapitalizaciju od 313,5 milijardi dolara, što je čini 13. najvećom kompanijom na svetu. Kao šesto najveće američko javno preduzeće, ona je ostvarila 102,98 milijardi dolara prodaje, prema podacima iz juna 2018.[8] Banka Amerike je rangirana na 24. mestu na rang listi Forčun 500 najvećih američkih korporacija u 2018. godini prema ukupnom prihodu.[9] Banku Amerike je firma proglasila za „najbolju svetsku banku” u svojim Nagradama za izvrsnost iz 2018. godine.[10]