Ugljena kiselina
From Wikipedia, the free encyclopedia
Ugljična kiselina (karbonatna kiselina, (O=C(OH)2), H2CO3) slaba je anorganska kiselina. Nastaje otapanjem ugljikova(IV) oksida u vodi, no vrlo mala količina CO2 izreagira sa vodom, jer se čak 99 % CO2 u vodi nalazi u molekularnom stanju. U industriji se karbonatna kiselina koristi za proizvodnju pjenušavih (gaziranih) pića jer pićima daje kiselkast osvježavajuć okus, a nije opasna za čovjeka. Karbonatna kiselina se spontano raspada na CO2 i H2O.
- CO2 + H2O → H2CO3
Ugljena kiselina | |
---|---|
IUPAC ime | |
Drugi nazivi | Rastvor ugljen dioksida; Dihidrogen karbonat; vazdušna kiselina |
Identifikacija | |
CAS registarski broj | 463-79-6 Y |
ChemSpider[1] | 747 Y |
KEGG[2] | C01353 |
ChEBI | 28976 |
ChEMBL[3] | CHEMBL1161632 Y |
Jmol-3D slike | Slika 1 |
Svojstva | |
Molekulska formula | H2CO3 |
Molarna masa | 62.03 g/mol |
Gustina | 1.0 g/cm3 (rastvor) |
Tačka topljenja |
n/a |
Rastvorljivost u vodi | postoji samo ur rastvoru |
pKa | 6.352 (pKa1) |
Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala | |
Infobox references |
Iako se spojevi koji imaju dvije hidroksilne grupe na istom ugljikovom atomu mogu rijetko izolirati u čistu stanju, izgleda da oni mogu postojati u vodenoj otopini. Za takav primjer u kemiji je najbolja ugljična kiselina, koja se u vodenoj otopini ponaša kao dvobazna kiselina, ali se može izolirati samo u obliku svojih soli ili estera, ili kao anhidrid (tj. ugljikov dioksid).
Karbonatna kiselina disocira otapanjem u vodi i stvara dvije vrste iona; hidrogenkarbonatni i karbonatni ion.
- H2CO3 + H2O → HCO3- + H3O+
- HCO3- + H2O → CO32- + H3O+
Pa tako stvara karbonatne (kalcijev karbonat, natrijev karbonat ...) i hidrogenkarbonatne (natrijev hidrogenkarbonat, kalcijev hidrogenkarbonat ...) soli.
Kalcijev karbonat (CaCO3) ili vapnenac najvažniji je karbonat koji izgrađuje mnoge planinske lance (Dinara, Velebit, Alpe...), a i različiti organizmi od njega grade svoje ljušturice, kućice i oklope jer je vapnenac gotovo netopljiv u vodi. Često se zna i pojavljivati sa magnezijevim karbonatom u obliku dolomita (CaMg(CO3)2).