Tropski ciklon
From Wikipedia, the free encyclopedia
Tropski ciklon je meteorološka pojava na Zemlji koja se sastoji od brzih vetrova te mnogo kiše. Uragani mogu trajati nekoliko dana ili nedelja i česta su pojava na istoku SAD, Jugoistočnoj Aziji i na severu Australije. Suprotno medijskim napisima o snažnim vjetrovima koji sve uništavaju na svom putu, uragani su na kopnu mnogo slabiji vjetar od naše bure, iako u obalnom području imaju veću razornu moć zbog dizanja nivoa mora.[1]
Tropski ciklon je brzo rotirajući olujni sistem koji se odlikuje centrom niskog pritiska, jakom vetrovima, i spiralnim aranžmanom grmljavinskih oluja koje proizvode jaku kišu. U zavisnosti od njegovog položaja i jačine, tropski ciklon se naziva imenima kao što su urgan (engl. , /ˈhʌr[invalid input: 'ɨ']kən/ ili /ˈhʌr[invalid input: 'ɨ']keɪn/[2][3][4]), tajfun (engl. , /taɪˈfuːn/), tropska oluja, ciklonska oluja, tropska depresija, i jednostavno ciklon.[5]
Tropski cikloni se tipično formiraju nad velikim prostranstvima relativno vruće vode. Oni izvode svoju energiju iz isparavanja vode sa površine okeana, od koje se zatim kondenzacijom formiraju oblaci i kiša, kad se vlažni vazduh podigne i ohladi do zasićenja. Ovaj izvor energije se razlikuje od ciklonskih oluja srednje geografske širine, kao što su severoistočnjaci i evropske oluje, koje su prvenstveno podstaknute horizontalnim temperaturnim kontrastima. Jaki rotirajući vetrovi tropskih ciklona su rezultat konzervacije ugaonog momenta uzrokovanog rotacijom Zemlje, pri protoku vazduha prema osi rotacije. Konsekventno, oni se retko formiraju u pojasu od 5° oko ekvatora.[6] Tropski cikloni tipično imaju prečnik u opsegu od 100 i 4.000 kilometara.
Termin tropski se odnosi na geografsko poreklo ovih sistema. Oni se skoro ekskluzivno formiraju iznad tropskih mora. Reč ciklon proizilazi iz njihove kružne prirode, pri čemu vetar duva nasuprot smera kazaljki na sadu u Severnoj hemisferi i u smeru kazaljki na satu u Južnoj hemisferi. Suprotni smerovi cirkulacije su posledica Koriolisovog efekta.
Pored jakog vetra i kiše, tropski cikloni mogu do proizvedu visoke talase, pogubne olujne poplave, i tornada. Oni tipično brzo slabe nad kopnom, gde su odsečeni od svog primarnog izvora energije. Iz tog razloga su priobalni regioni posebno osjetljivi na oštećenja uzrokovana tropskim ciklonima u odnosu na unutrašnjost. Jake kiša, međutim, mogu da dovedu do znatnih poplava u unutrašnjosti, i olujni udari mogu da proizvedu ekstenzivne priobalne poplave i do 40 km od obale. Mada je njihov uticaj na ljudske populacije obično poražavajući, tropski cikloni mogu da ublaže suše. Oni takođe mogu da odnose toplotnu energiju sa tropika i da je prenose na predele sa umerenijom klimom, što može da ima važnu ulogu u regionalnoj i globalnoj modulaciji klime.