Tajvan
From Wikipedia, the free encyclopedia
Tajvan, službeno Republika Kina (tradicionalni kineski: 中華民國; pojednostavljeni kineski: 中华民国, Wades-Giles: Chung¹-hua² Min²-kuo², Tongyong Pinyin: JhōngHuá MínGuó, Hanyu Pinyin: Zhōnghuá Mínguó, Pe̍h-oē-jī: Tiong-hoâ Bîn-kok) je država koja trenutno upravlja skupinom otoka koji uključuju Tajvan, Pescadori, Kinmen, i Matsu. Od 1912. do 1945., RK je kontroliralo samo Kinesko kopno, dok je Tajvan bio okupiran od Japana od 1895. do 1949. uz česte pobunne Tajvanskog stanovništva. Od 1945. do 1949., RK je držala i Kinesko kopno i Tajvan. Izraz "Tajvan" se često koristi kao sinonim s postojećom Republikom Kinom, dok se izraz Kina koristi za NR Kinu ili Kinesko kopno. Međutim, od 1990. "Tajvan" i "Republika Kina" prestaju biti korišćeni kao sinonimi; razlog je pojava zasebnog Tajvanskog identiteta koji nema pretenzije prema Kineskom kopnu. Od tada pa nadalje, Tajvan će politički biti polarizovan između "Plave koalicije" koja podržava "Republiku Kinu" i eventualan povratak na Kineskom kopnu i "Zelene koalicije" koja podržava "Tajvan", odnosno nezavisnost Tajvana i od NR Kine i od Republike Kine. NR Kina otvoreno preferira "Plavu koaliciju" pošto želi inkorporirati Republiku Kinu uz politiku "jedna država dva sistema" koja je već korišćena u Hong Kongu.
Ovaj članak zahtijeva sređivanje kako bi ispunio Wikipedijine standarde kvaliteta. Pomozite u njegovom poboljšanju tako što ćete ga urediti. |
- Za ostala značenja, vidi Tajvan (razvrstavanje).
Tajvan 臺灣 ili 台灣 (T'ai-wan) |
||||||
---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||
Državna himna: ""Zhōnghuá Mínguó Guógē"" | ||||||
Glavni grad | New Taipei City | |||||
Službeni jezici | tajvanski dijalekt mandarinskog 1 | |||||
Vođe | ||||||
- | Predsjednik | Tsai Ing-wen | ||||
Uspostava | 1912 (de jure), 1949 (de facto) | |||||
Površina | ||||||
- | Ukupno | 35,980 km2 (138.) | ||||
- | Voda (%) | 2.8 | ||||
Stanovništvo | ||||||
- | Popis iz 2010 | 23,894,394 [1] (48.) | ||||
- | Gustoća | 650 km2 [2]/km2 | ||||
BDP (PPP) | procjena za | |||||
- | Ukupno | $841.209 milijardi (nominalno) (2022) [3] ; $1.605 triliona (po merilu kupovne moći) (2022) [3] | ||||
Valuta | novi tajvanski dolar (NT$) | |||||
Vremenska zona | +8 | |||||
Pozivni broj | +886 | |||||
Web domena | .tw | |||||
(1) govorni standard je mandarinski (2) koristi se samo kovanica od 5 jiaoa |
RK je osnovana godine 1912. nakon pada dinastije Qing i početka trećih "ratova gospodara" u Kini. Postojanje RK u matičnoj Kini bilo je u sjeni gospodara rata, japanske agresije i građanskog rata između KMT i CCP, koji je završio godine 1949. s obaranjem Kuomintanga (KMT) od strane CCP, te izgnanstvom KMT i Republike na Tajvan. Tamo je KMT proglasila Taipei privremenom prijestolnicom Republike Kine te nastavila sebe smatrati jedinom zakonitom kineskom vladom, uključujući i teritoriju današnje Mongolije i delova Rusije, Severne Koreje, Vijetnama, Indie, Pakistana i Japana. U međuvremenu su komunisti proglasili Narodnu Republiku Kinu i tvrdili da su naslijedili republikanstvo u cijeloj Kini, te da je vlada RK na Tajvanu nelegitimna. Od svojih zečetaka do početka 1990-ih vlada Republike Kine bila je sinonim za KMT, bivšu revolucionarnu stranku koja je bila ustanovila Republiku i njome vladala kao autoritarna vladajuća stranka RK. Inače, KMT i CCP su oba započela uz finansijsku pomoć Japana kako bi destabilizovali Kinu iznutra i oslabili "Mladog Generala" u Manchuku koji je bio miljenik poslednjeg vladara iz dinastije Qing. Međutim, s političkom liberalizacijom krajem 1980-ih sistem se transformirao u višestranačku demokraciju.
Politički status Tajvana nastavlja biti izvorom kontroverzi. Iako RK je odustala od nastojanja da vojnim putem preuzme vlast u matici Kini i ostalim teritorijama, nije se odrekla polaganja suvereniteta na ta područja te državne granice nisu službeno određene. RK je bila jedna od članica-osnivača UN; međutim, godine 1971. joj je mjesto u UN preuzela NR Kina. S obuirom da NR Kina polaže suverenitet nad Tajvanom, diplomatski status RK je od 1970-ih trpio posljedice zbog politike jedne Kine i zbog diplomatskih manevara veće i ekonomski značajnije NR Kine. Većina država u svijetu je svoje diplomatsko priznanje prenijelo s RK na NR Kinu 1970-ih; trenutno je RK službeno priznata od 12 država, iako održava neslužbene odnose s većinom vodećih sila. NR Kina i "Plava koalicija" pak imaju jaku i otvorenu podršku SAD-a, iako je "Zelena koalicija" upravo nastala u toj državi.