Sovjetska invazija na Poljsku
From Wikipedia, the free encyclopedia
Sovjetska invazija Poljske, također poznata i kao Agresija SSSR na Poljsku (polj. Agresja ZSRR na Polskę), odnosno Poljska kampanja Crvene armije (rus. Польский поход РККА, Pohod Crvene armije na Zapadnu Bjelorusiju i Ukrajinu, bjeloruski: ), u sovjetskim izvorima navođen i kao Oslobodilački pohod Crvene armije (ukr. Визвольний похід Червоної Армії) su bile ratne operacije koje je SSSR izveo 1939. godine protiv Republike Poljske sa ciljem okupacije istočnog dijela njene teritorije, nakon početka njemačke invazije i drugog svjetskog rata. Sovjetska invazija je otpočela 17. septembra 1939. godine, a završila 6. oktobra prestankom organiziranog otpora poljskih snaga, uspostavom demarkacijske linije sa njemačkim snagama, a nakon čega su područja istočno od nje anektirana u Bjelorusku i Ukrajinsku SSSR u sastavu SSSR.
Sovjetska invazija Poljske | |||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Segment Invazija Poljske, Drugi svjetski rat | |||||||||
karta podjele i nestanka Poljske 1939: zapad je anketirao Treći Reich, a istok SSSR | |||||||||
| |||||||||
Sukobljene strane | |||||||||
Sovjetski Savez | Poljska | ||||||||
Komandanti i vođe | |||||||||
Kliment Vorošilov Mihail Kovaljov Semjon Timošenko |
Edward Rydz-Śmigły | ||||||||
Snage | |||||||||
~466.516-800.000 vojnika[1][2] | ~20.000 graničara[3] 250.000 vojnika[1][Note 1] | ||||||||
Žrtve i gubici | |||||||||
1.475-3.000 poginulih ili nestalih[Note 2] | 3.000-7.000 poginulih ili nestalih, 20.000 ranjenih[3][5][Note 3] |
Početkom 1939., SSSR je ušao u pregovore sa Ujedinjenim Kraljevstvom, Francuskom, Poljskom i Rumunjskom kako bi uspostavio savezništvo protiv Trećeg Reicha. Pregovori su propali jer je SSSR zahtijevao da Poljska i Rumunjska daju sovjetskim vojnicima slobodan prolaz kroz njihov teritorij kao dio ugovora o kolektivnoj sigurnosti.[6] Propast pregovora je dovelo do toga da se SSSR okrenuo Trećem Reichu sa kojim je sklopio pakt Ribbentrop-Molotov 23.8.; to je bio pakt o nenapadanju sa tajnim protokolima u kojim bi te dvije države napale druge u istočnoj i sjevernoj Evropi, koje bi podelile na njemačke i sovjetske sfere interesa.[7] Tjedan dana nakon potpisivanja pakta, njemačka vojska je izvršila invaziju Poljske sa sjevera, juga i zapada. Poljske snage su se tada povukle na jugoistok gdje su se pripremale za dugu odbranu i čekale na francusku i britansku pomoć i pojačanje. Međutim, 17.9. Crvena armija je potom izvršila invaziju poljske istočne regije Kresy, u skladu sa tajnim protokolima pakta.[8][Note 4] Sovjetska vlada je objavila da želi "zaštiti Ukrajince i Bjeloruse" koji su živjeli u istočnoj Poljskoj, jer se "Poljska raspala nakon nacističke invazije" te "nije mogla garantirati sigurnost vlastitih građana".[11][12][13][14] Suočena sa otvaranjem drugog fronta, poljska vlada je zaključila da je odbrana jugoistoka postala neodrživa te je naredila hitnu evakuaciju svih vojnika u neutralnu Rumunjsku.[3]
Crvena armija je ostvarila svoj cilj, te je bila brojčano nadmoćna poljskom otporu, čime je zarobila 230.000 poljskih ratnih zarobljenika.[5][15] Sovjetska vlada je anketirala istok Poljske u novembru 1939., prostor koji je predstavljao preko 50% teritorija prijeratne Poljske, te je 13,5 miliona bivših poljskih građana tako postalo građanima Sovjetskog Saveza. Kako bi se suzbio otpor novoj sovjetskoj vladi, provodila se represija te je hiljade osoba uhićeno i smaknuto.[16][17] SSSR je poslao stotine hiljada osoba te regije u Sibir i druge udaljene krajeve SSSR-a u četiri talasa deportacija između 1939. i 1941.[Note 5]
Sovjetske snage su okupirale istočnu Poljsku te ju držale sve do ljeta 1941., kada ih je protjerala njemačka vojska koja je pokrenula Operaciju Barbarossu. Područje je bilo pod nacističkom okupacijom sve dok ju Crvena armija nije opet osvojila u ljeto 1944. Konferencija u Jalti je dozvolila SSSR-u da anketira gotovo cijeli teritorij druge poljske republike prema paktu Molotov–Ribbentrop, dok je obnovljena Poljska zauzvrat dobila teritorij prema zapadu, južnu polovicu istočne Pruske i teritorij istočno od Odre.[20] SSSR je anketirani teritorij dodijelio Ukrajinskoj SSR i Bjeloruskoj SSR.[20]
U augustu 1945., kada je završio Drugi svjetski rat, potpisan je granični sporazum između SSSR-a i Poljske pod sovjetskom kontrolom. Prema dogovoru, priznat je status quo kao zvanična granica uz iznimak regije oko Białystoka i malih dijelova Galicije oko Przemyśla, koji su jedini vraćeni Poljskoj.