Pobuna u Eureki
From Wikipedia, the free encyclopedia
Pobuna u Eureki 1854. godine bila je povijesno značajna, organizirana pobuna rudara iz okolice Ballarata protiv kolonijalnih vlasti Ujedinjenog Kraljevstva. Konačni sukob vodio se 3. prosinca 1854. između rudara i australskih kolonijalnih trupa u predgrađu Eureka, a ostao je zapamčen po palisadama što su ih rudari podigli tokom bitke.[1] Uz procijenjenih 27 mrtvih, većina kojih je bila na strani pobunjenika, pobuna u Eureki ostaje najznačajniji konflikt u kolonijalnoj historiji Victorije.
Pobuna u Eureki | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
J. B. Henderson: Pobuna u Eureki (1854.), akvarel | |||||||
| |||||||
Sukobljeni | |||||||
Ujedinjeno Kraljevstvo | Pobunjeni rudari | ||||||
Vođe | |||||||
John Wellesley Thomas Charles Pasley |
Peter Lalor + Henry Ross + # | ||||||
Vojne snage | |||||||
276 | 120 | ||||||
Posljedice | |||||||
6 mrtvih | cca. 22 mrtvih 12 ozlijeđenih 120 uhapšenih |
Sama pobuna bila je posljedica kulminiranog nezadovoljstva i građanskog neposluha u okolici Ballarata u jeku zlatne groznice u Victoriji. Rudari su se žalili na pretjerano skupe rudarske dozvole, oporezivanje bez zastupanja (taxation without representation) te na djelovanje vlasti i njezinih službenika (policije i vojske).[2][3] Pobunjenici su se okupili oko reformističkog pokreta u Ballaratu, a posljedica konflikta bila je krvava odmazda od strane kolonijalnih vlasti.
Masovna podrška javnosti u glavnom gradu Victorije, Melbourneu, tokom suđenja pobunjenicima dovela je do izglasavanja Izbornog zakona iz 1856. godine, kojim su svi punoljetni, bijeli muškarci dobili puno aktivno i pasivno biračko pravo za donji dom parlamenta u Victoriji, čime je on postao druga demokratski izabrana institucija u Australiji.[2] Upravo zbog toga, neki povjesničari smatraju pobunu u Eureki događajem koji je "rodio" demokraciju u Australiji te političkom pobunom.[4][5][6]