Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju
From Wikipedia, the free encyclopedia
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (akr. MKSJ, engl. International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia, akr. ICTY; službeni naziv Međunarodni tribunal za progon osoba odgovornih za ozbiljna kršenja međunarodnog humanitarnog prava počinjena na teritoriju bivše Jugoslavije od 1991., engl. International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991),[1] sud za zločine počinjene tokom jugoslavenskih ratova utemeljen Rezolucijom br. 827 Vijeća sigurnosti UN-a od 25. maja 1993. i aktivan od 1994. Tribunal je ad hoc sud sa sjedištem u Hagu u Nizozemskoj, pa se često skraćeno naziva Haški tribunal za bivšu Jugoslaviju.
Do 2013., MKSJ je za rat u Bosni i Hercegovini osudio 51 osobu na srpskoj, 18 na hrvatskoj te pet na bošnjačkoj strani.[2] Od 50 osoba osuđenih na srpskoj strani, 45 je osuđeno na ukupno 759 godina zatvora a petorica na doživotni zatvor (Stanislav Galić, Vujadin Popović,[3] Ljubiša Beara,[4] Milan Lukić,[5] Zdravko Tolimir[6]). Najteži zločin za koji su osuđeni srpske vojskovođe bio je genocid ili pomaganje i podržavanje genocida u Srebrenici,[6] za što je osuđeno šestero (Popović, Beara,[7] Drago Nikolić,[8] Radislav Krstić, Tolimir,[6] Radovan Karadžić).
Predsjednik Srbije Slobodan Milošević, isprva 1999. optužen samo za ratne zločine na Kosovu, a potom 2001. i za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, je postao prvi bivši predsjednik neke države koji je optužen za ratne zločine na nekom međunarodnom sudu, te je izručen MKSJ-u, ali je umro prije presude.[9] Optužena su i sva tri predsjednika bivše RSK (Milan Martić, Milan Babić, Goran Hadžić), bivši predsjednik RS (Radovan Karadžić) kao i bivši potpredsjednik HRHB (Dario Kordić). Sveukupno, MKSJ je izdao optužnice za 161 osobu,[10] ali je osudio tek polovicu od tog broja.
Prvi tužitelj 1993. bio je Ramon Escovar Salom, ali ga je nakon samo godine dana zamijenio Richard Goldstone. Njegova nasljednica bila je Louise Arbour, zatim Carla Del Ponte te Serge Brammertz, zadnji tužitelj.[11]