Metan
From Wikipedia, the free encyclopedia
Metan (CH4), poznat i kao blatni gas je najprostiji zasićeni ugljovodonik (alkan). Ukoliko vladaju normalni uslovi on je bezbojan gas.
Metan | |
---|---|
Drugi nazivi | Metil hidrid, biogas |
Identifikacija | |
CAS registarski broj | 74-82-8 Y |
PubChem[1][2] | 297 |
ChemSpider[3] | 291 |
Jmol-3D slike | Slika 1 |
Svojstva | |
Molekulska formula | CH4[4] |
Molarna masa | 16.042 g/mol |
Agregatno stanje | Bezbojni gas |
Gustina | 0.717 kg/m3 (gas, 0 °C) 415 kg/m3 (tečnost) |
Tačka topljenja |
-182.5 °C, 91 K, -297 °F |
Tačka ključanja |
-161.6 °C, 112 K, -259 °F |
Rastvorljivost u vodi | 35 mg/L (17 °C) |
Opasnost | |
Opasnost u toku rada | Visoko zapanjiv (F+) |
NFPA 704 | |
R-oznake | R12 |
S-oznake | S2, S9, S16, S33 |
Tačka paljenja | -188 °C |
Eksplozivni limiti | 5 – 15% [5] |
Srodna jedinjenja | |
Srodna Alkanii | Etan, propan |
Сродна једињења | Metanol, Hlorometan, Mravlja kiselina, formaldehid, silan |
Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala | |
Infobox references |
U prirodi metan nastaje usled bezkiseoničnog raspada organskih materija (npr. močvarama). Metan je glavni sastojak zemnog gasa. Koristi se kao gas za grejanje i kao sirovina za dobijanje organskih jedinjenja
Molekul metana ima oblik tetraedra. Atom ugljenika s ima sp3 hibridizaciju. Ostale orbitale grade hemijsku vezu sa četri atoma vodonika. Sve četri veze su podjednake (uglovi između veza iznose 109°28') i veoma su malo polarizovane, što je zajedno sa nedostatkom slobodnih elektronskih parova velike postojanosti ovog jedinjenja. Metan može da učestvuje samo u reakcijama tipičnim za alkane (npr: sagorjevanje).
Labaratorijski metan se dobija prženjem natrijum acetata sa natrijum hidroksidom:
- CH3COONa + NaOH → CH4 + Na2CO3
Druga metoda je hidroliza aluminijum karbida:
- Al4C3 +12H2O → 3CH4 + 4Al(OH)3