Ku Klux Klan
From Wikipedia, the free encyclopedia
Ku Klux Klan ili Kju-kluks-klan (engl. ; poznat i po akronimu KKK ili samo Klan), je ime nekoliko organizacija koje su postojale u prošlosti kao i nekih koje danas postoje, a koje zagovaraju superiornost bele rase, antisemitizam, rasizam, antikomunizam, antikatolicizam, homofobiju i nativizam. Ove organizacije su često koristile i koriste i terorističke metode i nasilje kao i zastrašivanje kao što je paljenje krsta, u cilju ugnjetavanja američkih crnaca i drugih društvenih ili etničkih grupa.
Prva inkarnacija Klana pojavila se 1866. godine. Osnovali su ga veterani vojske Konfederacije. Glavni cilj ove organizacije bio je otpor prema Rekonstrukciji koju je sprovodio Sever nakon Američkog građanskog rata, koji se fokusirao na zastrašivanje severnjaka koji su migrirali ka Jugu (tzv. "karpetbegeri") i južnjaka koji su pristupili Republikanskoj partiji (tzv. "skalavazi"), kao i linčovanjima oslobođenih robova. Organizacija je doživela opadanje između 1868. i 1870. a početkom osamdesetih godina 19. veka bila je uništena nakon što je predsednik Julisiz S. Grant proglasio punopravnim Akt o ljudskim pravima iz 1871. (takođe poznat i kao Akt Kju-kluks-klana).
Godine 1915. osnovana je druga, različita grupa pod istim imenom. Osnivanje ove organizacije bilo je inspirisano modernim mas medijima — filmom Rođenje nacije (engl. ) kao i inflamatornim antisemitskim novinskim člancima u vezi sa suđenjem i linčom ubice Lea Franka, Jevrejina koji je bio optužen i osuđen za ubistvo 13-godišnje bele radnice fabrike u kojoj je radio kao upravnik. Ovaj drugi Kju-kluks-klan je bio organizovan kao bratstvo koje je plaćalo hiljade ljudi da širom SAD na lokalnom nivou organizuju ćelije Kju-kluks-klan. Na vrhuncu moći, početkom dvadesetih godina 20. veka, Kju-kluks-klan je brojao oko 4-5 miliona ljudi[1]. I ovaj Kju-kluks-klan je propovedao rasizam, antikatolicizam, antikomunizam, nativizam i antisemitizam, a neke lokalne grupe su učestvovale i u linčovanjima i drugim nasilnim aktivnostima. Popularnost Kju-kluks-klana je oslabila tokom Velike depresije, a članstvo je drastično opalo tokom Drugog svetskog rata zbog skandala izazvanih umešanošću uglednih članova organizacije u razne zločine kao i zbog podrške nacistima.
Ime Kju-kluks-klan je od tada koristilo više međusobno nepovezanih grupa, od kojih su se mnoge protivile Aktu o ljudskim pravima i desegregaciji pedesetih i šezdesetih godina 20. veka. Mnogi članovi ovih grupa su bili optuženi i osuđeni zbog višestrukih ubistava aktivista za ljudska prava i dece (kao što je bilo postavljanje bombe u baptističkoj crkvi u Alabami).
Danas Kju-kluks-klan broji oko 150 ćelija sa oko 8.000 članova širom SAD. Ove ćelije koje deluju u malim i lokalnim grupama, smatraju se krajnje ekstremističkim grupama koje šire mržnju. Danas svi vodeći mejnstrim mediji i politički i religiozni lideri u SAD oštro osuđuju ovu organizaciju.