Kalcijum sulfat
From Wikipedia, the free encyclopedia
Kalcijum-sulfat je hemijsko jedinjenje čija je oznaka CaSO4. U prirodi se javlja kao mineral anhidrit, CaSO4 i kao dihidrat, CaSO4* 2H2O, koji se naziva gips, a ako je zrnast i potpuno beo - alabaster.
Kalcijum sulfat | |
---|---|
Drugi nazivi | Gips |
Identifikacija | |
CAS registarski broj | 7778-18-9 Y, 10034-76-1 (hemihidrat), 10101-41-4 (dihidrat) |
PubChem[1][2] | 24928 |
ChemSpider[3] | 22905 Y |
UNII | E934B3V59H Y |
ChEBI | 31346 |
RTECS registarski broj toksičnosti | WS6920000 |
Jmol-3D slike | Slika 1 |
Svojstva | |
Molekulska formula | CaSO4 |
Molarna masa | 136.14 g/mol (anhidrat) 145.15 g/mol (hemihidrat) 172.172 g/mol (dihidrat) |
Agregatno stanje | bela čvrsta materija |
Miris | bez mirisa |
Gustina | 2.96 g/cm3 (anhidrat) 2.32 g/cm3 (dihidrat) |
Tačka topljenja |
1460 °C (anhidrat) |
Rastvorljivost u vodi | 0.21g/100ml at 20 °C (anhidrat)[4] 0.24 g/100ml at 20 °C (dihidrat)[5] |
Ksp | 4.93 × 10-5 (anhidrat) 3.14 × 10-5 (dihidrat) 3.1 × 10-7 (hemihidrat)[6] |
Rastvorljivost u glicerol | neznatno rastvoran (dihidrat) |
pKa | 10.4 (anhidrat) 7.3 (dihidrat) |
Struktura | |
Kristalna rešetka/struktura | ortorombična |
Termohemija | |
Standardna entalpija stvaranja jedinjenja ΔfH |
-1434.5 kJ/mol |
Opasnost | |
Podaci o bezbednosti prilikom rukovanja (MSDS) | ICSC 1589 |
EU-indeks | nije na listi |
NFPA 704 | |
Tačka paljenja | nije zapaljiv |
Srodna jedinjenja | |
Drugi katjoni | Magnezijum sulfat Stroncijum sulfat Barijum sulfat |
Srodna Desikanti | Kalcijum hlorid Magnezijum sulfat |
Сродна једињења | Gips |
Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala | |
Infobox references |
Zagrevanjem na temperaturi od 130 do 160°S potpuno se menja kristalna struktura gipsa i nastaje poluhidrat gipsa: CaSO4 * 2H2O → CaSO4 * 1/2H2O + 3/2H2O
Daljim zagrevanjem poluhidrat gubi svu vodu, pri čemu se struktura ne menja, nastaje u vodi rastvoran anhidrit. Dodatkom vode, pošto je reakcija reverzibilna, očvršćavaju i poluhidrat i anhidrit zadržavajući dati oblik uz neznatno povećanje zapremine (što je korisno pri dobijanju gipsanih odlivaka jer se ispunjava svaka šupljina kalupa).
Gips se najviše koristi kao dodatak cementu, ali i za izradu maltera (mešanjem sa krečom), lakih građevinskih ploča (sa dodacima trske i drvenjače), veštačkog mermera, kao podloga za podove, u medicinske i zubotehničke svrhe, za proizvodnju ukrasa od gipsa, i još za mnoge druge stvari.
Osim toga, gips je i hemijska sirovina za dobijanje sumpora, sumporne kiseline i veštačkog đubriva amonijum-sulfata, (NH4)2SO4.