Biće
From Wikipedia, the free encyclopedia
Bitak ili biće (grč. τὸ ὄν, lat. ens, stsl. бꙑтиѥ, nem. sein, engl. being) je temeljni filozofski pojam koji označava ono što jeste.[1] Sve stvarno i ništa nestvarno spada u domen bića.[2] Suprotnost biću je ništa, odnosno nebiće.
Ontologija je grana filozofije koja proučava biće. Jedno od središnjih pitanja filozofije glasi "zašto jeste nešto a ne ništa?". Kako se ontologija smatra fundamentalnom filozofskom disciplinom, to se na biće može gledati i kao na osnovni pojam čitave filozofije. Promišljanje bića ima središnje mesto u zapadnoj filozofiji od Parmenida do Hajdegera. Osnovna pitanja ontologije jesu: Šta jeste? Po čemu to jest? To po čemu nešto jest, ma kakav se konkretan odgovor dao, imenuje se terminom bitak.
Ukoliko se za bitak smatra neka materija (Tales je smatrao vodu), to je materijalizam, a ako se smatra nešto nematerijalno (Platon je za bitak smatrao ideje), to je idealizam. Ukoliko se smatra da je bitak jedan (kao što je smatrao Parmenid) – onda je to monizam, a ukoliko se smatra da ih ima više (kako su to smatrali pitagorejci) – onda je to pluralizam. Ukoliko se smatra da bitak proističe iz božanstva – to je teizam (ako božanstava ima više to je politeizam, a ako je božanstvo samo jedno – monoteizam); ukoliko se smatra da je celokupna priroda identična sa božanstvom – to je panteizam.
Biće i bitak su donekle sinonimi, jer se oba koriste za prevod istog pojma.[3][4][5] S druge strane, bitak ne označava nikakvo pojedinačno biće, već prisustvo bića u celini,[6] dok pojam bića ponekad označava i individualno postojanje (npr. živo biće, ljudsko biće, itd.).[7] Na pojmovnom razlikovanju bića (seienden) i bitka (sein) je u savremenoj filozofiji posebno insistirao Martin Hajdeger.