Armenija
država u južnokavkaskoj regiji / From Wikipedia, the free encyclopedia
Jermenija ili Armenija (jerm. Հայաստան [hɑjɑsˈtɑn]; službeno Republika Jermenija ili Armenija, jerm. Հայաստանի Հանրապետություն), država na Kavkazu s glavnim gradom Jerevanom. Ima površinu od 29.800 kilometara kvadratnih, a broj stanovnika je oko 3,009.800. Republika Jermenija na zapadu graniči s Turskom, na sjeveru s Gruzijom, na istoku s Azerbajdžanom, na jugu s Iranom i azerbajdžanskom eksklavom Nahičevan.
Republika Jermenija Հայաստանի Հանրապետություն Hayastani Hanrapetut’yun |
||||||
---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||
Državna himna: "Naša otadžbina" | ||||||
Glavni grad | Erevan 41°20′0″N, 19°48′0″E | |||||
Službeni jezici | jermenski | |||||
Vlada | Republika | |||||
- | Predsjednik | Armen Sarkissian | ||||
- | Premijer | Nikol Pashinyan | ||||
Površina | ||||||
- | Ukupno | 29,743 km2 (141.) | ||||
- | Voda (%) | 4,71 | ||||
Stanovništvo | ||||||
- | Popis iz 2014 | 3.009.800[1] (134..) | ||||
- | Gustoća | 101,2/km2 (99..) | ||||
Valuta | Dram (AMD) | |||||
Vremenska zona | +4, +5 (CET, CEST) | |||||
Pozivni broj | 374 | |||||
Web domena | .am |
Prije raspada Sovjetskog Saveza je Jermeniji po Staljinovoj odluci (iz 1923., kad je bio ministar za narodnosti) pripadala i eksklavica Baškend unutar teritorija Azerbajdžana, dok su Azerbajdžanu pripadale četiri eksklave unutar pokrajine Tavuš i jedna u pokrajini Ararat. Još prije nego što se Sovjetski Savez raspao počeo je Rat za Gorski Karabah koji će završiti 1994. primirje i jermenskom kontrolom većine enklave. Trenutačno su otvorene granice s Gruzijom i Iranom, dok su granice s Turskom i Azerbajdžanom zatvorene. 1991. Jermenija je nastala na području bivše Jermenske SSR.