Angelica Kauffman
From Wikipedia, the free encyclopedia
Maria Anna Angelica (Angelika) Katharina Kauffmann (Chur, 30. listopada 1741. - Rim, 7. studenog 1807.) - švicarsko-austrijska slikarica, jedna od najznačajnijih slikarica 18. stoljeća.
Angelica Kauffmann | |
---|---|
rokoko- neoklasicizam | |
Biografske informacije | |
Rođenje | 30. 10. 1741. Chur, Švicarska |
Smrt | 7. studenog 1807. Rim |
Opus | |
Polje | slikarstvo - crtež |
Praksa | London, Rim |
Znamenita djela | |
Miranda i Ferdinand u Oluji Venera i Helena Portet mladog Gothea | |
Influencija | |
Od
| |
Na
|
Rodila se u švicarskom gradu Churu. Osnove slikarstva učila je od oca Austrijanca Johanna Josepha Kauffmann, također slikara. Uz materinjski njemački jezik, naučila je i engleski, talijanski i francuski. Veći dio života provela je u Londonu i Rimu. Za vrijeme jednog od putovanja u Rim 1758. godine upoznala je njemačkoga arheologa Johanna Joachima Winckelmanna, vodeću ličnost neoklasističkog pokreta. Pod njegovim utjecajem počela je slikati povijesne i mitološke scene.
Od 1766. do 1781. godine živjela je u Londonu. Upoznala je istaknutoga slikara Sir Joshua Reynoldsa, koji joj je pomagao. Postala je članice Kraljevske akademije u Londonu 1768. godine.[1] Tamo se vjenčala za talijanskog slikara Antonia Lucchija i uskoro se s njim preselila u Rim. Njihova kuća postala je središte društvenog života. Umjetnici i poznate osobe okupljali su se u njihovom domu.
Angelica Kauffmann zbog poznavanja jezika i umjetnosti postala je vodič po rimskim muzejima, galerijama i znamenitostima mnogim uglednim ličnostima, koje su dolazili u Rim. Tako je bila pratnja Johannu Wolfgangu Goetheu za vrijeme njegova boravka u Rimu. Goethe je za nju napisao u svom djelu “Putovanje u Italiji”, da je “izuzetno talentirana slikarica i samozatajna osoba te istančanog ukusa za sve što je lijepo, vrijedno i istinito”. Johann Goettfried Herder prozvao je Angelicu Kauffmann “vjerojatno najkulturnijom ženom u Europi”.
Njezino slikarstvo bilo je na prijelazu iz razdoblja rokoko-a u neoklasicizam. Slikala je portrete poznatih osoba poput Goethea i Winckelmanna, mitološke prizore i autoportrete.
Njen sprovod 7. studenog 1807. godine u Rimu bio je s oko 100 svećenika i mnogo uzvanika iz svijeta slikarstva i umjetnosti.