Revolisyon ayisyèn an 1986
From Wikipedia, the free encyclopedia
Ane a 1957 te boulvèse pa poutch, atak ak eskandal. Prezidan pwovizwa Daniel Fignolé te bat pa chèf lame li menm li te nonmen yon mwa pito. Nan mwa septanm 1957, lame a te òganize eleksyon yo : doktè François Duvalier, rele "Papa Doc", te eli Prezidan Repiblik la, gras a sipò Nwa yo ki te wè nan li mwayen pou mete yon fen nan rèy milat yo.
Depi kòmansman an, François Duvalier te enpoze yon politik represif lè li te retire ofisye enfidèl nan lame a, li te entèdi pati opozisyon yo, li te etabli yon eta de syèj e li te mande otorizasyon Palman an pou gouvène pa dekrè (31 jiyè 1958). Sou 8 avril 1961, li te deklare fen palman an.
Duvalier chape plizyè poutch : An 1958, uit (8) gason ki te okipe kazèn Dessalines nan Pòtoprens pa sipriz, pou yon tan te fè moun yo kwè ke yo tap dirije lame a ; an 1959, pandan maladi li yo, adjwen li yo, Barbot, ki te ede pa marin ameriken, anpeche debakman an nan yon kòmando. Le pli vit ke li refè, Duvalier deside mete Barbot nan prizon pandan sèz (16) mwa. . .
Duvalier te pè opozisyon Legliz Katolik Women an, mete deyò plizyè prèt ansanm ak de (2) evèk. Li te eskominye an 1961. An 1966, Duvalier rekonekte ak Vatikan an.
Rejim la te konte sou yon milis paramilitè, Volontè Sekirite Nasyonal yo te rele " tonton makout yo ". Avèk gad pèsonèl sa a, li te netralize lame a, li te simen laterè nan tout peyi a e li te reyisi toufe tout rezistans. Apre rimè kap kouri sou konplo nan lame a, li ranfòse represyon an ak 1e avril 1964, li pwoklame tèt li "prezidan pou tout lavi". Menm ane a li te bay lòd pou plizyè masak nan popilasyon nan peyi a, an patikilye Masak la nan vèp Jeremyen ki te youn nan anpil asasina yo te pote soti nan lame a ak Tonton Macout yo. Jiska lanmò li, li te egzèse yon diktati enplakab (te gen 2,000 ekzekisyon an 1967 pou kont li. ; ane sa a soti yon fim trè kritik sou diktati li : Les Comédiens, ki baze sou yon woman Graham Greene ekri). Nan mwa fevriye 1971, François Duvalier te òganize yon plebisit pou deziyen pitit li, Jean-Claude, kòm siksesè.
Anpil Ayisyen te pran chemen egzil, sitou Ozetazini ak Kanada, men tou nan Matinik, Gwadloup e sitou Giyàn franse.
Lè Papa Doc te mouri, sou 21 avril 1971, Jean-Claude Duvalier, 19 ane (rele "Baby doc"), te vin Prezidan Repiblik la. Kòmanse yon liberalizasyon timid nan rejim lan, Jean-Claude Duvalier alyene yon pati nan klas la nwa ki te sipòte papa li pa marye yon milat sou 27 me 1980. Rejim li an plonje nan koripsyon ak enkonpetans. Nan dat 9 mas 1983, Pap Jan Pòl II, ki tap vizite Ayiti, deklare an franse : "Il faut que les choses changent ici" (Bagay yo dwe chanje isit la). Legliz la te kòmanse ankouraje panse demokratik.