Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska ) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom , na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom , na jugu s Crnom Gorom , a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga.
Dobro došli!
Portal:Hrvatska
Hrvatski grb
Hrvatska zastava
Položaj Hrvatske u Europi
Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku . Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo . Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić , a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao Pacta conventa sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527. , zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg . Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS . Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao . Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska . Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska . Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju . Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava , a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor . Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom.
U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo . Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3.871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi . Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere , dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti . Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija , a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu . Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe , Svjetske trgovinske organizacije , Organizacije za europsku sigurnost i suradnju , Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora , Europske unije i Schengenskog prostora .
Zagreb
Zagreb
Zagrebačka katedrala, 2019.
Split
Split
Splitska katedrala, 2010.
Rijeka
Rijeka
Riječka riva, 2017.
Osijek
Osijek
Osječka konkatedrala, 2017.
Portal:Hrvatska/Osnovna tablica/Izabrani članak/03 2024
Prijašnji izabrani članci na glavnoj stranici hrvatske Wikipedije s hrvatskom tematikom:
Portal:Hrvatska/Osnovna tablica/Fotografija/11 2024
Pomozi Wikipediji poštujući njezina pravila .
Članci koje valja dopuniti
Ostali portali na hrvatskoj wikipediji