Ozon
From Wikipedia, the free encyclopedia
Ozon (O3) je alotrop kisika čija se molekula sastoji od 3 atoma kisika. Premda je količina ozona u atmosferi relativno mala (maksimalne koncentracije ne prelaze 0,001%), njegova važnost za život na Zemlji je ogromna.
Opća svojstva | |||
---|---|---|---|
Naziv | ozon | ||
Kemijska formula | O3 | ||
Izgled | Blijedo plavi plin | ||
Fizikalna svojstva | |||
Molarna masa | 48,0 gram/mol | ||
Talište | 81 K (-192 °C) | ||
Vrelište | 161 K (-112 °C) | ||
Gustoća | 2,144 kg/m3 (kod 0 °C) | ||
Topljivost | 1,05 g/dm-3 (kod 0 °C) | ||
Termokemijska svojstva | |||
Std standardna entalpija oblikovanja ΔfHº298; | 142,67 kJ/mol | ||
standardna molarna entropija Sº298; | 238,92 J K−1 mol−1 | ||
Sigurnosne mjere | |||
EU klasifikacija | | ||
Gdje god je moguće korištene su jedinice SI |
Ozon je plin jakog mirisa (osjeti se u zraku već pri volumom udjelu od 0,0001%), blijedo plave boje. Pri temperaturi od -112°C tvori tamno-plavu tekućinu, a pri temperaturama nižim od -193°C tvori ljubičasto-crnu čvrstu tvar. Slabo je topljiv u vodi, dok je u nepolarnim otapalima dobro topljiv. U velikim koncentracijama je vrlo nestabilan.
U Zemljinoj je atmosferi smješten u stratosferi na visini od 20 do 50 km iznad površine Zemlje. Odgovoran je za upijanje nekih valnih duljina ultraljubičastog zračenja (UVC i UVB) koje dolazi od Sunca, a upravo zbog tog zračenja i nastaje od molekula kisika. Bez stratosferskog ozona život na Zemlji ne bi bio moguć.[1][2]
Za razliku od ozona u ozonskom omotaču, koji je neophodan za život na Zemlji, ozon pri tlu je nepoželjan. U manjim količinama iritira očnu sluznicu, grlo, nos i dišne puteve, dok u velikim koncentracijama može biti smrtonosan. Ozon koji nastaje u nižim slojevima atmosfere ili troposferski ozon sastavni je dio gradskoga smoga. Troposferski je ozon u neposrednom dodiru sa živim organizmima. Lako reagira s drugim molekulama, oštećuje površinsko tkivo biljaka i životinja, pa štetno djeluje na ljudsko zdravlje (dišne organe), biljne usjeve i šume. Zbog sve većeg prometa, količina ozona u troposferi u stalnom je porastu.
Ozon je najjače oksidacijsko sredstvo poslije fluora i vrlo je otrovan. Služi za sterilizaciju vode, operacijskih, kino i športskih dvorana te kazališta, zatim u farmaceutskoj, kozmetičkoj, tiskarskoj industriji te industriji papira, tekstila i umjetnih materijala.