Oružništvo (NDH)
From Wikipedia, the free encyclopedia
Hrvatsko oružništvo je bilo službeni redarstveni organ Nezavisne Države Hrvatske tijekom njenog postojanja. Definirano je zakonom kao "vojnički ustrojena straža koja je dio oružane sile" 21. kolovoza 1941.[1] Oružništvo je brinulo za održavanje javnog reda i mira te osobnu i imovinsku sigurnost građana, za što je odgovaralo političko-upravnim oblastima u kojima je djelovalo.[2] Preuzimanjem žandarskih postrojba Kraljevine Jugslavije je potkraj 1941. godine Hrvatsko oružništvo imalo oko 3 i pol tisuće pripadnika, da bi kasnije postupno raslo do 18 tisuća ljudi.
Hrvatsko oružništvo | |
---|---|
Aktivna | 21. kolovoza 1941. – 1945. |
Država | Nezavisna Država Hrvatska |
Odanost | Sile osovine |
Uloga | poluvojni redarstveni organ |
Veličina | 18.000 |
Sjedište | Zagreb |
Zapovjednici | |
Istaknuti zapovjednici |
Kvintilijan Tartaglia Milan Miesler Vilko Pečnikar Marijan Banovac |
Od 1943. godine značaj Hrvatskog oružništva umanjen je zbog osnivanja Njemačkog redarstva u Hrvatskoj - kao dijela njemačke žandarmerije (u njemačkim odorama, s njemačkim zapovjednicima, s osobljem koje je u znatnom dijelu bio sastavljen od Volksdeutschera i Nijemaca iz Njemačke) koji je djelovao na području NDH, te je krajem 1944. godine dosegao 32.000 pripadnika.