Jugoslavenska nogometna reprezentacija
nogometna reprezentacija Kraljevine Jugoslavije i SFRJ / From Wikipedia, the free encyclopedia
Jugoslavenska nogometna reprezentacija predstavljala je Kraljevinu Jugoslaviju (1918. – 1943.) i Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju (1946. – 1992.) u međunarodnim nogometnim natjecanjima. Tijekom razdoblja svojega postojanja, reprezentacija je postala dvostruki europski i trostruki olimpijski doprvak, uz dva četvrta mjesta na Svjetskim nogometnim prvenstvima. Zbog ratnih zbivanja na prostoru bivše SFRJ, Ujedinjeni narodi zabranili su joj 1992. mogućnost nastupa u međunarodnim nogometnim natjecanjima.
Jugoslavija | |||||||||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Nadimak | Plavi | ||||||||||||||||||||||||||||
Nogometni savez | Nogometni savez Jugoslavije Фудбалски Савез Југославије Nogometna zveza Jugoslavije Фудбалски Сојуз на Југославија Federata Jugosllave e Futbollit[1] | ||||||||||||||||||||||||||||
Najviše nastupa | Dragan Džajić (85) | ||||||||||||||||||||||||||||
Najbolji strijelac | Stjepan Bobek (38) | ||||||||||||||||||||||||||||
Prvi međunarodni nastup Čehoslovačka 7:0 Kraljevina SHS (Antwerp, Belgija; 28. kolovoza 1920.) Prva međunarodna kao SFRJ Zadnja međunarodna kao SFRJ | |||||||||||||||||||||||||||||
Najveća pobjeda SFRJ 10:0 Venezuela (prijateljska, Curitiba, Brazil; 14. lipnja 1972.) | |||||||||||||||||||||||||||||
Najveći poraz Čehoslovačka 7:0 Kraljevina SHS (Antwerp, Belgija; 28. kolovoza 1920.) Urugvaj 7:0 Kraljevina SHS Čehoslovačka 7:0 Kraljevina SHS | |||||||||||||||||||||||||||||
Nogometno SP | |||||||||||||||||||||||||||||
Nastupi | 8 (prvi put 1930.) | ||||||||||||||||||||||||||||
Najbolji rezultat | četvrto mjesto (1930., 1962.) | ||||||||||||||||||||||||||||
Nogometno EP | |||||||||||||||||||||||||||||
Nastupi | 4 (prvi put 1960.) | ||||||||||||||||||||||||||||
Najbolji rezultat | doprvaci (1960., 1968.) | ||||||||||||||||||||||||||||
Osvojene medalje | |||||||||||||||||||||||||||||
|
Srpsko-crnogorska, a poslije srpska nogometna reprezentacija sebe smatra jedinom službenom nasljednicom reprezentacije Jugoslavije, a zbog nepoznatih razloga FIFA i UEFA još uvijek tako to drže u statistikama[2][3][4] premda je Badinterova komisija još 1991. izričito zaključila da Srbija i Crna Gora nisu nikakva jedina sljednica bivše SFRJ, nego je sljednica kao i sve druge države.[5] Još nisu poznata imena dužnosnika UEFA-e i FIFA-e koja su donijela tu odluku, niti temeljem kojeg su ključa dopustili isključiti sve ostale republike iz diobe športske baštine i pripojiti ih isključivo Srbiji,[6][7][8] unatoč izričitim odredbama UN-a i Badinterove komisije, osobito uzimajući u obzir da su na drugim poljima sve sljednice bivše SFRJ po određenom ključu podijelile baštinu bivše države, unatoč tome što je Srbija htjela svu baštinu (imovinu) prisvojiti sebi i nije prihvaćala nikakvu podjelu imovine (a dugove je htjela podijeliti).[9]