Gentrifikacija
From Wikipedia, the free encyclopedia
Gentrifikacija je proces u kojem se karakter četvrti mijenja zbog priljeva imućnijih stanovnika i poduzeća. Ova pojava je često tema rasprava u urbanoj politici i planiranju jer, iako povećava ekonomsku vrijednost susjedstva, može uzrokovati demografsko raseljavanje što predstavlja veliki društveni problem. Gentrifikacija često dovodi do promjene rasnog ili etničkog sastava četvrti, kao i prosječnog prihoda kućanstva, jer stanovanje i poslovanje postaju skuplji, a resursi koji prije nisu bili dostupni, sada su prošireni i poboljšani. [1] [2]
Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica. |
Sadržaj članka ili odjeljka izgleda kao strojni prijevod. (Rasprava) Popravite članak ispravljanjem netočnih prijevoda i konstrukcija koje ne pripadaju hrvatskom jeziku. (pomoć) |
Ovaj članak nema wikipoveznica ili ih ima premalo. Članak treba dopuniti dodavanjem wikipoveznica na druge pojmove. |
Proces gentrifikacije često je rezultat sve veće privlačnosti područja za ljude s višim prihodima koji dolaze iz susjednih gradova, mjesta ili četvrti. Ovo privlačno područje potom privlači ulaganja u zajednicu i infrastrukturu od strane tvrtki za razvoj nekretnina, lokalnih vlasti ili aktivista zajednice. To može rezultirati gospodarskim razvojem, povećanom atraktivnošću za poslovanje i smanjenjem stope kriminala. Unatoč tim potencijalnim koristima, gentrifikacija može dovesti do migracije stanovništva i raseljavanja. U ekstremnim slučajevima, gentrifikacija može izazvati "bombu prosperiteta". Međutim, postoje i oni koji smatraju da prevelik naglasak na strah od raseljavanja u raspravi o gentrifikaciji ometa razgovor o istinskim progresivnim pristupima koji se odnose na ravnomjernu raspodjelu prednosti strategija urbane obnove.
Povjesničari ukazuju na primjere gentrifikacije koji su se događali u starom Rimu i rimskoj Britaniji, gdje su velike vile zamijenile male trgovine do 3. stoljeća nove ere. Sam termin "gentrifikacija" potječe od engleske riječi "gentry", koja je izvedena iz starofrancuske riječi "genterise" koja se pojavljuje u 14. stoljeću i znači "nježno porijeklo". U Engleskoj, "gentry" je označavao društvenu klasu koju su činili plemići i gospođe tog vremena.
Prvi put se izraz "gentrifikacija" u današnjem smislu koristio britanskom sociologinjom Ruth Glass. Ona ga je upotrijebila 1964. godine kako bi opisala priljev srednje klase koja istiskuje radničke stanovnike niže klase iz urbanog područja, a njen primjer bio je London i njegove radničke četvrti poput Islingtona.
Jednu po jednu, mnoge radničke četvrti Londona okupirale su srednje klase - viša i niža. Otrcane, skromne mews i kućice—dvije sobe gore i dvije dolje—preuzete su, kad su im istekli zakupi, i postale su elegantne, skupe rezidencije ... Nakon što je ovaj proces ' gentrifikacija' počinje u okrugu i nastavlja se brzo, sve dok svi ili većina prvotnih okupatora radničke klase ne budu raseljeni i cijeli društveni karakter okruga se ne promijeni.
U SAD-u, Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) u svom izvješću "Health Effects of Gentrification" definira koncept gentrifikacije nekretnina kao transformaciju susjedstva s niskom vrijednošću u susjedstvo visoke vrijednosti. Ova promjena često rezultira raseljavanjem dugogodišnjih stanovnika i poduzeća. Dugogodišnji ili prvobitni stanovnici susjedstva često se sele iz gentrificiranog područja zbog povećanja stanarina, hipoteka i poreza na imovinu. Gentrifikacija predstavlja stambeni, ekonomski i zdravstveni problem koji utječe na povijest i kulturu zajednice te smanjuje društveni kapital. Također često mijenja karakteristike četvrti, poput rasno-etničkog sastava i prihoda kućanstava, dodajući nove trgovine i resurse u prethodno zapuštene četvrti.
Točno je da su znanstvenici i stručnjaci koristili različite definicije gentrifikacije od 1964. godine, s naglaskom na gentrifikatore, raseljene stanovnike ili kombinaciju oboje. Evo nekoliko primjera:
- Hackworthova definicija (2002.): "proizvodnja prostora za sve imućnije korisnike". Ova definicija stavlja naglasak na stvaranje prostora koji privlači imućnije stanovnike.
- Kasmanova definicija: "smanjenje stambenog i prodajnog prostora dostupnog stanovnicima s niskim primanjima". Ova definicija fokusira se na smanjenje dostupnosti stambenog prostora za stanovnike s niskim primanjima.
- Roseova definicija: gentrifikacija je proces u kojem "pripadnici 'nove srednje klase' useljavaju se u gradske četvrti radničke klase te ih fizički i kulturno preoblikuju". Ova definicija naglašava kako se gentrifikacija odvija kroz useljavanje nove srednje klase koja mijenja fizički izgled i kulturne karakteristike četvrti radničke klase.
Važno je napomenuti da postoji niz različitih definicija gentrifikacije koje mogu varirati ovisno o kontekstu i fokusima istraživanja.
Kennedy i Leonard (2001.) u svom izvješću za Brookings Institution navode da je "pojam 'gentrifikacija' istovremeno neodređen i iznimno politički nabijen", te predlažu njegovu redefiniciju kao "proces kojim kućanstva s višim primanjima zamjenjuju stanovnike nižeg primanja u susjedstvu, mijenjajući bitan karakter i okus tog susjedstva". Time se razlikuje od različitih socioekonomskih procesa "obnove susjedstva" ili "urbanog preporoda", iako se ti pojmovi ponekad koriste zamjenjivo.
Važno je napomenuti da se ovdje koristi izvorni citat i prema pravilima prijevoda ne bi trebalo mijenjati originalni tekst. Prema navedenom izvoru, Kennedy i Leonard predlažu redefiniranje gentrifikacije kao procesa u kojem kućanstva s višim primanjima istiskuju stanovnike nižeg primanja, mijenjajući suštinu i karakter susjedstva.
Njemački geografi imaju nešto drugačiju perspektivu na gentrifikaciju. Oni je smatraju više simboličkim problemom koji se događa na ograničenom broju mjesta i blokova, gdje je simbolična vrijednost i vidljivost u javnom diskursu veća od stvarnih migracijskih trendova. Na primjer, Gerhard Hard pretpostavlja da je urbano iseljavanje još uvijek važnije od gentrifikacije u samom središtu grada. Znanstvenica za narodnu kulturu, Barbara Lang, uvela je pojam "simbolička gentrifikacija" prilikom razmatranja fenomena Mythos Kreuzberga u Berlinu. Lang pretpostavlja da se često pritužbe na gentrifikaciju javljaju od strane onih koji su sami sudjelovali u tom procesu u svojoj mladosti. Kada nekadašnji studenti i umjetnici počnu osnivati obitelji i zarađivati bolje plaćene poslove, postaju "yuppie" kojima se protive. Posebno se u Berlinu vodi intenzivna rasprava o simbolima gentrifikacije, iako su stvarni procesi često sporiji nego u drugim gradovima. Gradska četvrt Prenzlauer Berg je primjer gentrifikacije u glavnom gradu, budući da je tijekom posljednja dva desetljeća doživjela brze promjene. To je izazvalo miješane osjećaje među lokalnim stanovništvom. Za Prenzlauer Berg je čak skovan izraz "Bionade-Biedermeier", koji opisuje post-gentrificirano okruženje nekadašnje alternativne četvrti, gdje su nekadašnje lijevo orijentirane subkulture postale mainstream. Kontroverza oko "Schwabenhassa" 2013. godine u Berlinu, koja je gentrifikaciju u Prenzlauer Bergu pripisala bogatim stanovnicima iz jugozapadne Njemačke, izazvala je široku upotrebu među-njemačkih etničkih uvreda, što bi se smatralo neprihvatljivim da se koriste protiv stranaca.
Američki ekonomisti opisuju gentrifikaciju kao prirodni ciklus u kojem imućni stanovnici radije žive u novijim stambenim objektima. Svako desetljeće rasta grada donosi izgradnju novih stambenih zgrada. Kada stambeni prostor u središtu grada dođe do kraja svog korisnog vijeka i postane jeftin, dobrostojeći stanovnici gentrificiraju susjedstvo. Ovaj proces guranja prema van iz središta grada nastavlja se kako se svaki prsten stambenog područja približava kraju svog ekonomskog vijeka.
Ekonomisti primjećuju da gentrifikacija ima tri tumačenja: (a) "Super, vrijednost moje kuće raste", (b) "Kava je skuplja sada kada imamo Starbucks" i (c) "Moji susjedi i ja si više ne možemo priuštiti živjeti ovdje" (raseljavanje zajednice).