Divovska vidra
From Wikipedia, the free encyclopedia
Divovska vidra (Pteronura brasiliensis) semiakvatični je sisavac iz reda zvijeri prirođen u području Južne Amerike. Duljine odraslog čovjeka, najdulji je pripadnik porodice kuna. Divovska je vidra društveno biće i obitava u obiteljskim skupinama koje sadrže od tri do osam članova, što je neobično za ovu porodicu. Skupina je okupljena oko dominantnog para i izuzetno su vezane i suradnički raspoložene. Iako u pravilu miroljubiva, vrsta je teritorijalna i moguća je agresija među skupinama. Divovska je vidra aktivna isključivo tijekom dana. Najbučnija je vrsta vidri i zabilježena su različita glasanja koja izriču upozorenje, agresivnost i hrabrenje.
Divovska vidra[1] | |
---|---|
Status zaštite | |
Status zaštite: Ugroženi | |
Sistematika | |
Carstvo: | Animalia |
Koljeno: | Chordata |
Razred: | Mammalia |
Red: | Carnivora |
Porodica: | Mustelidae |
Potporodica: | Lutrinae |
Rod: | Pteronura |
Vrsta: | P. brasiliensis |
Dvojno ime | |
Pteronura brasiliensis (Gmelin, 1788) | |
Rasprostranjenost | |
Baze podataka | |
Divovska vidra obitava duž sjevernog i središnjeg dijela Južne Amerike, iako je njezin broj značajno smanjen. Vrsta se smatra ugroženom od 1999. i populacija u divljini procjenjuje se na ispod 5000 jedinki. Desetljeća krivolova zbog njezina baršunastog krzna dosegli su vrhunac 1950-ih i 1960-ih, desetkujući populacije. Trenutačno najveća prijetnja jest smanjenje i gubitak staništa. Divovska je vidra rijetka i u zatočeništvu: od 2003., samo je 60 jedinki držano u zatočeništvu.[2]
Divovska vidra pokazuje raznolik broj prilagodbi prikladnih za život u vodi, poput veoma gustoga krzna, repa nalik krilu te plivaćih kožica. Vrsta živi u slatkim vodama, poput rijeka i potoka, koji su u pravilu sezonalno potopljeni te katkad obitava u slatkovodnim jezerima i izvorima. Izgrađuje obimne "kampove" duž obale, u blizini mjesta hranjenja, čisteći pritom velike količine vegetacije. Divovska se vidra najviše hrani ribom, posebice haracinima i somovima, no ponekad jede i rakove. Nema ozbiljnije prirodne grabežljivce, no natječe se s ostalim vrstama za izvore hrane, uključujući neotropsku vidru i neke vrste kajmana.