Austro-Ugarska Monarhija
Österreichisch-Ungarische Monarchie (njem.) Osztrák-Magyar Monarchia (mađ.) |
|
|
Geslo Indivisibiliter ac inseparabiliter (hrv. Nedjeljivo i neodvojivo) |
Himna Gott erhalte Franz den Kaiser (hrv. Bože, čuvaj cara Franju)
|
Teritorij Austro-Ugarske Monarhije (zeleno) na zemljovidu Europe prije početka Prvog svjetskog rata (1914.) |
Podjela Austro-Ugarske Monarhije: Cislajtanija (ružičasto) Zemlje Krune sv. Stjepana (zeleno) Kondominij Bosne i Hercegovine (ljubičasto) |
Glavni grad |
Beč (Cislajtanija) Budimpešta (Translajtanija) |
Jezik/ci |
Službeni: njemački, mađarski, hrvatski Ostali: češki, poljski, rusinski, rumunjski, slovenski, talijanski, bošnjački, srpski, karpatski romski, jidiš, istrorumunjski, furlanski, ladinski |
Religija |
• katoličanstvo – 76,6 % • protestantizam – 8,9 % • pravoslavlje – 8,7 % • židovstvo – 4,4 % • islam – 1,3 % |
Vlada |
monarhija |
Car i kralj |
- 1867. – 1916. |
Franjo Josip I. |
- 1916. – 1918. |
Karlo I. i IV. |
Premijer Austrije |
|
- 1867. – 1868. |
F. F. von Beust (prvi) |
- 1918. |
Heinrich Lammasch (posljednji) |
Premijer Ugarske |
- 1867. – 1871. |
Gyula Andrássy (prvi) |
- 1918. |
János Hadik (posljednji) |
Legislatura |
dvije nacionalne legislature |
- Carevinsko vijeće |
Dom lordova (gornji dom) Dom zastupnika (donji dom) |
- Ugarski sabor |
Dom velikaša (gornji dom) Dom zastupnika (donji dom) |
Povijest |
novi vijek |
- Austro-ugarska nagodba |
29. svibnja 1867. |
- Berlinski kongres |
13. srpnja 1878. |
- Sarajevski atentat |
28. lipnja 1914. |
- Srpanjski ultimatum |
23. srpnja 1914. |
- Početak Prvog svjetskog rata |
28. srpnja 1914. |
- Raspad |
31. listopada 1918. |
- Mirovni sporazumi1 |
1919. i 1920. |
Površina |
- 1910.[1][2] |
676616 km² |
Stanovništvo |
- 1910.[1][2] |
51356465 |
Gustoća |
75,9 st/km² |
Valuta |
• gulden (1868. – 1892.) • kruna (1892. – 1918.) |
|
Danas dio |
Austrija Bosna i Hercegovina Crna Gora Češka Hrvatska Italija Mađarska Poljska Rumunjska Slovačka Slovenija Srbija Ukrajina |
1 – Sporazum u St. Germaineu potpisan je 10. rujna 1919., a onaj u Trianonu 4. lipnja 1920. |