Annapurna
From Wikipedia, the free encyclopedia
Annapurna (Sanskrit, Nepaski, Nepal Bhasa: अन्नपूर्णा) je niz planinskih vrhova u Nepalu na lancu Himalaje, od kojih najviši, Annapurna I, jedna je od ukupno četrnaest planina viših od 8000 metara, i s 8091 nadmorske visine deseta najviša planina na svijetu. Lociran je istočno od velikog kanjona rijeke Kali Gandaki, koji ga dijeli od masiva Dhaulagiri.
Annapurna | |
---|---|
Planina | |
Annapurna I (lijevo) i Fang (desno), pogled sa zapada | |
Položaj | |
Koordinate | 28.588333°N 83.819722°E / 28.588333; 83.819722 |
Država | Nepal, Gandaki |
Dio gorja | Himalaja |
Fizikalne osobine | |
Najviši vrh | 8091 m |
Planinarstvo | |
Prvi uspon | 3. lipnja 1950. Maurice Herzog Louis Lachenal[1] |
Najlakša staza | snježno/ledeni uspon |
अन्नपूर्णा Annapūrṇā je sanskritski naziv koji doslovno znači "ispunjena hranom", ali redovno se prevodi kao "Boginja žetve".[2] U Hinduizmu, Annapurna je boginja plodnosti i poljoprivrede i avatar Durge.
Cjelokupni masiv i okolna područja zaštićeni su unutar 7629 km² "Projekta zaštićene zone Annapurna" (Annapurna Conservation Area Project, ACAP'), prve i najveće zaštićene zone u Nepalu, koju je 1986. utemeljila Zaklada Kralja Mahendre za očuvanje prirode. Zaštićena zona Annapurna sadrži nekoliko značajnih staza za treking, uključujući i Annapurna Circuit.[3]
Radi omjera od 40% između ukupnog broja alpinista i stradalih penjača, uglavnom zbog čestih lavina, Annapurna se smatra najopasnijom planinom na svijetu.[4][5]