Agregacijsko stanje
From Wikipedia, the free encyclopedia
Agregacijsko stanje jedno je od nekoliko oblika postojanja tvari koji se odlikuju različitim kvalitativnim svojstvima i ovise o temperaturi i tlaku.[1] Agregacijsko stanje je stanje mnoštva atoma ili molekula tvari i ovisi o jačini privlačnih sila među njima. Nepreporučen ali čest naziv je i agregatno stanje. Posebno kada se razmatraju prijelazi između različitih agregacijskih stanja iste tvari govori se i o fazi i faznim prijelazima.
Svakodnevna su tri osnovna stanja u kojima se pojavljuju tvari: čvrsto stanje (volumen i oblik gotovo stalni, sastavne čestice vrlo ograničene u kretanju), tekuće stanje (volumen stalan, oblikom se prilagođava spremniku, sastavne čestice u bliskom su kontaktu ali se slobodno kreću) i plinovito stanje (popunjava volumen posude u kojoj se nalazi, sastavne čestice međusobno dosta udaljene i slobodno se kreću). Većina se tvari, ovisno o uvjetima, može pojavljivati u svim trima stanjima. Tako voda, ovisno o tlaku i temperaturi, može biti, pored tekućega, i u čvrstom (led) i u plinovitom stanju (para) (v. fazni dijagram). Plazma je manje poznata faza tvari s kojom se svakodnevno susrećemo u plamenu i munjama, a odlikuju je ionizirane sastavne čestice tvari i električna vodljivost. Plazmu se često naziva četvrtim stanjem tvari.
S mikroskopskog stajališta agregacijska stanja mogu se razlikovati prema uređenosti atoma odnosno molekula. Plinovito stanje odlikuje odsutnost bilo kakva reda dok kod kristala postoji uređenost duga dosega. Tekućine predstavljaju stanje između plinovitoga i kristaliničnoga; uređenost je ograničena dosega. Amorfne tvari (na primjer staklo), iako čvrste, imaju uređenost kratka dosega pa se mogu smatrati pothlađenim tekućinama odnosno tekućinama s vrlo velikom viskoznošću. Stanje označeno kao tekući kristal ima neke značajke kristala a neke tekućina, ali općenito ima posebna svojstva. Neka stanja tvari postoje samo u ekstremnim uvjetima: na vrlo niskim temperaturama pojavljuju se Bose-Einsteinovi kondenzati, na velikim gustoćama degenerirana neutronska materija, na vrlo visokim energijama odnosno temperaturama kvark-gluonska plazma. U posljednje se doba nakupine (grozdovi) atoma ili molekula smatraju posebnim stanjem tvari jer se ponašaju različito i od krutih tijela i od pojedinačnih atoma ili molekula.[2]