Žuta mrlja
From Wikipedia, the free encyclopedia
Žuta mrlja (lat. macula lutea је mala žućkasta površina očne mrežnjače sa najvećim brojem čulnih receptora (fotoreceptora). Iako je njena površina oko 1 mm2, to je zona najoštrijeg vida. malom žoptički disk koji pruža centralni vid. Kada je pogled fiksiran na bilo koji objekat, centar žute mrlje, centar objektiva i predmet je u ravnoj liniji. U njenom centru je depresija, pod nazivom fovea, koja sadrži specijalizirane nervne ćelije koje su isključivo tipa poznatog kao čunjevi. Oni su povezani sa viđenjem boja i percepcijom finih detalja. Prema središtu makule nema krvnih sudova koji se miješaju s viđenjem; dakle, u ovom području, viđenje na jakom svjetlu i percepcija boje su najoštriji.[1][2] Nalazi se na onom dijelu mrežnjače gdje njena vodoravna os oka dijeli jabučicu na donju i gornju polovinu.
Žuta mrlja | |
---|---|
Detalji | |
Latinski | Macula lutea |
Sistem | Čulo vida |
Identifikatori | |
Gray's | p.1015 |
MeSH | Macula+Lutea |
Dorlands /Elsevier | m_01/12509252 |
TA | A15.2.04.021 |
FMA | 58637 |
Anatomska terminologija |
U žutoj mrlji su čulne ćelije gusto zbijene i, zahvaljujući optičkom aparatu oka, u nima se stvara uspravna obrnuta slika posmatranog. Optički dio se sastoji od rožnjače, zjenice, sočiva i staklastog tijela. Analizom podražaja u centru za vid (potiljačni režanj kore velikog mozga), lik se vidi i doživljava u realnim okolnostima.[3]