Orgazam
From Wikipedia, the free encyclopedia
Orgazam (grč. ὀργασμός – orgasmós = uzbuđenje, bubrenje, oticanje, putenost, pohota, pomama) ili spolni klimaks je vrhunac seksualnog doživljaja. Orgazam je s fiziološke strane bezuslovni refleksni događaj, kojim upravljaju centri u kičmenoj moždini (najviše od dvanaestog prsnog do drugog slabinskog dijela).
Već za vrijeme predigre uzbudi se cijeli nervni sistem, hormoni koje nadbubrežne žlijezde dodaju u krv poput adrenalina izazivaju podrhtavanje svih mišića, ubrzava se puls, produbljuje i zastaje dah, suši se grlo, pojačano izlučuju znojne žlijezde, šire zjenice, smjenjuje crvenilo i bljedilo, a povećano izlučivanje adrenalina povećava količinu šećera u krvi, što pri smanjenom nivou inzulina u krvi može voditi blagoj vrtoglavici kod strastvenih ljubavnika. A pod uticajem polnih hormona (testosterona i estrogena) za vrijeme polnog uzbuđenja u cijelom tijelu nastaju tjelesne reakcije i promjene nervne i mišićne napetosti, a krv pojačano ulazi u sva tkiva i organe, a naročito u polne (vazomotorička kongestija) što potiče nabreknuće muškog polnog organa i ženinog klitorisa. Na vrhuncu uzbuđenja dolazi do orgazma koji je eksplozivno pražnjenje nervne i mišićne napetosti, kao i ritmičnih mišičnih kontrakcija u regionu pelvisa uz veliki osjećaj užitka.[1][2][3]
Dokazano je da žene koje imaju više testosterona lakše doživljavaju orgazam nego ostale i da je ženin orgazam intenzivniji za vrijeme ovulacije. Zbog povratne veze između nervnog i hormonskog sistema za vrijeme velikih polnih uzbuđenja može se potači vanredna ovulacija. Svijest je za vrijeme orgazma isključivo usmjerena na polni doživljaj, čiju silovitost potiče vidom, sluhom, njuhom i okusom, a može se čak i onesvijestiti na nekoliko sekundi, uz to se postaje i manje osjetljiv na bol. Idealan uvod u predigru i pripremu tijela za potpuni seksualni doživljaj je poljubac.