Nežidersko jezero
From Wikipedia, the free encyclopedia
Nežidersko jezero (njemački: Neusiedler See = jezero Neusiedlera; mađarski: Fertõ tó = močvarno jezero) je plitko jezero na granici Austrije i Mađarske. Jezero je površine 315 km2, od kojih je 240 km2 na austrijskoj strani i 75 km2 na mađarskoj.[1] Područje uz jezero je površine od 1.120 km2. Jezero je dugo pravcem sjever-jug oko 36 km, a širine između 6 i 12 km u pravcu istok-zapad. Nalazi se na nadmorskoj visini 115,45 m, čime je najniža tačka u mađarskoj Panoniji i nije dublje od 1,8 m.[2]
Svjetska baština | |
---|---|
Lokacija | Austrija, Mađarska |
Kriterij | v |
Referenca | 772 |
Uvrštenje | 2001. (25. sjednica) |
Površina | 68.369 ha |
Tampon-zona | 6,347 ha |
Koordinate | N47 43 9.4 E16 43 21.8 |
Nacionalni park Nežidersko jezero | |
---|---|
Lokacija | Rust, Gradišće (Austrija) Mađarska |
Površina | 235,88 km2 |
Osnovano | 1993. |
U prošlosti je dolazilo do značajnih povećanja i smanjenja nivoa jezera. Tako su padavine iz 1768. godine povećale jezero na njegovu maksimalnu dokumentovanu veličinu od 515 km2. Tokom novije istorije potpuni nestanak jezera dokumentovan je dosta detaljno u nekoliko navrata, 1740–1742, 1811–1813 i 1866. Danas se nivo vode kontroliše pomoću vještačkog oticaja kanalo i otvorom na mađarskoj teritoriji a bilateralnim pitanjima bavi se zajednička komisija za vode koja je osnovana 1956.
Područje uz jezero obiluje trskom, slanim travnjacima, močvarama i manjim vodenim površinama. Sadašnji karakter pejzaža uz jezero rezultat je milenijumskih oblika korišćenja zemljišta zasnovanih na stočarstvu i vinogradarstvu u mjeri koja nije poznata u drugim evropskim jezerskim područjima. Sadašnje ljudske aktivnosti svedene su na tradicionalni ribolov, berbu trske i rekreaciju.
U okolini jezera su lokaliteti iz klasičnog rimskog doba, kao što je Mitrin hram, nekoliko zamkova iz 18. i 19. vijeka, koji daju posebnu kulturnu vrijednost lokalitetu.