Kraljevina Dahomej
bivša kraljevina u Zapadnoj Africi / From Wikipedia, the free encyclopedia
Kraljevina Dahomej bila je monarhija u Zapadnoj Africi, na teritoriji današnjeg Benina, od otprilike 1600. godine sve do 1894, kada su posljednjeg kralja, Béhanzina, porazili Francuzi. Tada je Dahomej anektiran kao kolonija u okviru Francuske Zapadne Afrike. Ovu kraljevinu osnovali su Foni, početkom 17. stoljeća, a razvijalo se oko Abomeyja, gdje je bilo sjedište kraljeva, tokom 18. stoljeća, kada je, osvajanjem ključnih obalnih naselja (osobito Ouide), postalo regionalna sila.
Kraljevina Dahomej Royaume du Danhomè |
||||||
---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||
Položaj Kraljevine Dahomeja
|
||||||
Glavni grad | Abomey |
|||||
Službeni jezik | Fon | |||||
Religija | Zapadnoafrički vudu | |||||
Državno uređenje | ||||||
• Predsjednik |
Dakodonu počinje osvajanje Abomey Plateau | |||||
• Predsjednik vlade |
King Agaja zauzeo Allada i Whydah →King Ghezo porazio Carstvo Oyo i završava plemenski status (1724–1727) |
|||||
Zakonodavstvo | ||||||
Nezavisnost | Oko 1600–1904. | |||||
Površina | ||||||
• Ukupno |
10.000 km2 | |||||
Stanovništvo | ||||||
• Ukupno |
350.000 | |||||
Valuta | CFA franak | |||||
Vremenska zona | UTC +0 | |||||
Status: Vazalna kraljevina Portugalske Imperija]] (1604–1690), Imperija Oyo (1740–1823), Francuski protektorat (1894–1904) Benin |
Veći dio 17. stoljeća, Dahomej je bio regionalna sila, sve dok njegovom sredinom nisu postali vazalna država Carstva Oyo.[1] Dahomej je imao dobro organiziranu nacionalnu ekonomiju; imao plodnu trgovinu robljem s Evropljanima u sklopu transatlantske rute, čiji je važan centar bio upravo Ouidah. Trgovinom su Dahomejci dobivali raznorazno oružje, tkanine i alkohol.[2]
Dahomej je također imao i bogatu kulturu, a značajna je bila i potpuno ženska vojna jedinica koju su Evropljani nazvali dahomejskim Amazonkama.