Kip slobode
kip na Liberty Islandu u njujorškoj luci / From Wikipedia, the free encyclopedia
Kip slobode (engleski: Statue of Liberty), punim nazivom Sloboda prosvjetljuje svijet (engleski: Liberty Enlightening the World; francuski: La Liberté éclairant le monde), kolokvijalno poznat i kao Lady Liberty ("Gospođa sloboda"), jest kolosalni neoklasični kip u Sjedinjenim Američkim Državama koji je napravio francuski kipar Frédéric-Auguste Bartholdi. Kip se nalazi na ostrvu Liberty u njujorškoj luci. Svečano je postavljen 28. oktobra 1886. kao poklon francuskog naroda Sjedinjenim Američkim Državama. Od 1924. Kip slobode sastavni je dio Nacionalnog spomenika Kip slobode, a od 1984. uvršten je na UNESCO-ov spisak Svjetske kulturne baštine.
Kip slobode | |
---|---|
Izvorni nazivi Statue of Liberty Liberty Enlightening the World | |
Lokacija | Liberty Island New York City |
Koordinate | 40°41′21″N 74°2′40″W |
Visina |
|
Postavljen | 28. oktobar 1886. |
Obnovljeno | 1938, 1984–1986, 2011–2012. |
Vajar | Frédéric Auguste Bartholdi |
Upravno tijelo | National Park Service |
Veb-sajt | www |
Kip predstavlja lik Libertas, rimsku boginju slobode, ogrnutu plaštem. Napravljen je od bakra sa čeličnim potporama, a sa vanjske strane prekriven bronzanim omotačem. Stoji na ogromnom temelju sa gore ispruženom desnom rukom u kojoj drži pozlaćenu baklju. U lijevoj ruci drži ploču tabula ansata na kojoj je isklesan datum proglašenja američke nezavisnosti. U blizini njenih nogu nalazi se pokidan lanac, koji obilježava nedavno nacionalno ukidanje ropstva [1]. Statua je simbol slobode i jedan od najpoznatijih simbola SAD-a. Visinom od 46,05 metara (sam kip) odnosno ukupnom visinom od 92,99 m (sa postoljem) spada među najviše statue svijeta. Do 1959. godine bio je i najviši kip svijeta. Nakon otvorenja, statua je postala ikona slobode i Sjedinjenih Država, viđena kao simbol dobrodošlice imigrantima koji stižu morem.
Bartholdija je inspirisao francuski profesor prava i političar Édouard René de Laboulaye, za kojeg se kaže da je 1865. komentirao da bi svaki spomenik podignut američkoj nezavisnosti bio zajednički projekat francuskog i američkog naroda. Francusko-pruski rat odložio je napredak sve do 1875. godine, kada je Laboulaye predložio da Francuzi finansiraju statuu, a Sjedinjene Države daju mjesto i sagrade postolje. Bartholdi je završio glavu i ruku koja nosi baklju prije nego što je statua u potpunosti dizajnirana, a ovi dijelovi su promotivno pokazani na međunarodnim izložbama.
Ruka s bakljom bila je izložena na Centennial Expositionu u Filadelfiji 1876. i u parku Madison Square na Manhattanu od 1876. do 1882. Prikupljanje sredstava pokazalo se teškim, posebno za Amerikance, a do 1885. radovi na postolju bili su ugroženi nedostatkom sredstava. . Izdavač Joseph Pulitzer iz New York Worlda započeo je akciju prikupljanja donacija za završetak projekta i privukao više od 120.000 saradnika, od kojih je većina dala manje od jednog dolara (što odgovara 30 dolara 2021.). Statua je izgrađena u Francuskoj, otpremljena u sanducima i sastavljena na dovršenom postolju na onome što se tada zvalo Bedloeovo ostrvo. Završetak statue je obilježen prvom paradom u New Yorku i ceremonijom otvorenja kojom je predsjedao predsjednik Grover Cleveland.
Statuom je upravljao Odbor svjetionika Sjedinjenih Država do 1901, a zatim Ministarstvo rata; od 1933. održava ga Služba nacionalnih parkova kao dio nacionalnog spomenika Kip slobode i velika je turistička atrakcija. Ograničeni broj posjetilaca može pristupiti obodu postolja i unutrašnjosti krune kipa iznutra; javni pristup baklji je zabranjen od 1916.