Kalij
hemijski element sa simbolom K i atomskim brojem 19 / From Wikipedia, the free encyclopedia
Kalij (latinski: kalium) jest hemijski element sa simbolom K i atomskim brojem 19. Elementarni kalij je mehki srebreno-sjajni alkalni metal koji burno oksidira u prisustvu zraka i veoma je reaktivan sa vodom, dajući dovoljno toplote da zapali vodik koji se oslobađa u toj reakciji.
Kalij u periodnom sistemu | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Hemijski element, Simbol, Atomski broj | Kalij, K, 19 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Serija | Alkalni metali | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Grupa, Perioda, Blok | 1, 4, s | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izgled | srebreno bijeli metal | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Zastupljenost | 2,4[1] % | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomske osobine | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomska masa | 39,0983 u | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Atomski radijus (izračunat) | 220 (243) pm | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Kovalentni radijus | 203 pm | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Van der Waalsov radijus | 275 pm | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektronska konfiguracija | [Ar] 4s1 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Broj elektrona u energetskom nivou | 2, 8, 8, 1 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izlazni rad | 2,3 eV | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
1. energija ionizacije | 418,8 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Fizikalne osobine | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Agregatno stanje | čvrsto | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Mohsova skala tvrdoće | 0,4 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Kristalna struktura | kubična prostorno centrirana | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Gustoća | 856[2] kg/m3 pri 293,15 K | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Magnetizam | paramagnetičan = 5,7 · 10−6)[3] | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Tačka topljenja | 336,53 K (63,38 °C) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Tačka ključanja | 1047[4] K (774 °C) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Molarni volumen | 45,94 · 10−6 m3/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Toplota isparavanja | 79,1[4] kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Toplota topljenja | 2,334 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Pritisak pare | 1,06 · 10−4 Pa | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Brzina zvuka | 2000 m/s pri 293,15 K | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Specifična toplota | 757,8[1] J/(kg · K) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Specifična električna provodljivost | 13,9 · 106 S/m | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Toplotna provodljivost | 102,4 W/(m · K) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Hemijske osobine | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Oksidacioni broj | 1 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Oksid | K2O | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektrodni potencijal | −2,92 V (K++ e− → K) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektronegativnost | 0,82 (Pauling-skala) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izotopi | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Sigurnosno obavještenje | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Oznake upozorenja | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Obavještenja o riziku i sigurnosti | R: 14/15-34 S: (1/2-)8-45 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Ako je moguće i u upotrebi, koriste se osnovne SI jedinice. Ako nije drugačije označeno, svi podaci dobijeni su mjerenjima u normalnim uvjetima. |
Pošto su kalij i natrij hemijski dosta slični, prošlo je dosta vremena prije nego što su njihove soli pravilno identificirane. Da se radi o različitim elemenata u tim solima je naslućeno još od 1702. godine,[5] a to je dokazano tek 1807. godine kada su kalij i natrij pojedinačno izolirani iz različitih soli putem elektrolize. Kalij se u prirodi pojavljuje samo u ionskim solima. Kao takav, pronađen je rastvoren u morskoj vodi (gdje je po težini zastupljen oko 0,04%[6][7]) te kao dio mnogih minerala.
Brojne industrijske hemijske aplikacije kalija se zasnivaju na relativno velikoj rastvorljivosti kalijevih spojeva u vodi, poput kalijevih sapuna. Kalij kao metal se koristi samo rijetkim situacijama, a u mnogim hemijskim reakcijama je zamijenjen metalnim kalcijem.
Ioni kalija su neophodni za život svih živih ćelija. Difuzija iona kalija je ključni mehanizam u prijenosu impulsa kroz nervne ćelije, a nedostatak kalija u organizmima, naročito kod životinja i ljudi rezultira brojim srčanim problemima. Kalij u značajnim koncentracijama se može naći unutar biljnih ćelija, pogotovo u voću. Visoka koncentracija kalija u biljkama, pogotovo kada se u njima nalazi relativno malo natrija, rezultiralo je time da je kalij prvo izoliran iz pepela nekih biljaka, što je kasnije dalo i ime elementu u engleskom jeziku potassium (od potash - pepeo nastao sagorijevanjem drveta). Iz istog razloga, proizvodnja poljoprivrednih proizvoda intenzivno crpi kalij iz zemljišta, pa se za umjetna gnjojiva utroši oko 95% svjetske hemijske proizvodnje kalija i kalijevih spojeva.[2]
Stabilni izotopi su 39K i 41K. Važan nestabilni izotop je 40K, iz kojeg zavisno od načina promjene nastaje 40Ar ili 40Ca.