Heterozigot
From Wikipedia, the free encyclopedia
Heterozigot je genotip sa različitim genskim alelima na homolognim hromosomima. Drugim riječima, na jednom od homologa je alelogen sa jednom varijantom nukleotidne sekvence, a na drugom je njena alternativna varijanta (tj. jedna od preostalih).[1][2]
Kako je uobičajeno da se genotipska konstitucija predstavlja velikim i malim slovom istog značenja (npr. A i a), heterozigot se označava kao Aa. A predstavlja dominantni, a u tom slučaju, recesivni je a alel. Aleli se označavaju po slobodnom izboru (ali uvijek uparenim simbolima velikog i malog slova), a sve ćešće oznakama genskog lokusa ili osobine na koju asociraju. Često je i obilježavanje istim slovom (velikim ili malim) sa indeksiranim brojevima (koji ovise o broju alela, npr. A1, A2. A3...) ili pak sa simbolima u potenciji (A1, A2 ili Ax, Ay...)
Fenotipsko ispoljavanje heterozigota zavisi od prirode interakcije među alelnim genima:
- ekspresija samo jednog od njih označava se kao dominantnost, a
- ostali aleli (koji se ne ispoljavaju) datog gena su recesivni.
- intermedijarnost je pojava kada je njegov fenotip u formi koja se nalazi između karakterističnog ispoljavanja jednog i drugog homozigota;
- ako se u fenotipu jave produkti oba alela riječ je o kodomonantnosti.[3][4][5][6][7]