Genocid u Srebrenici
genocid nad više od 8.000 Bošnjaka Srebrenice, jula 1995. tokom rata u Bosni i Hercegovini / From Wikipedia, the free encyclopedia
Genocid u Srebrenici jest ratni zločin izvršen u julu 1995. za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. Genocid se sastojao od masovnih, planski provedenih ubistava zarobljenih bošnjačkih muškaraca i dječaka između 12 i 77 godina.[1] Desio se u regionu Srebrenice, a izvršile su ga Vojska Republike Srpske pod komandom generala Ratka Mladića, te paravojna formacija "Škorpioni",[2][3] zajedno s nekoliko stotina grčkih i ruskih volontera.[4][5]
Genocid u Srebrenici | |
---|---|
Rat u Bosni i Hercegovini | |
Lokacija | Srebrenica, Republika Bosna i Hercegovina |
Datum | 11–19. juli 1995. |
Meta | Bošnjaci |
Mrtvih | 8372 |
Počinioci | Vojska Republike Srpske i jedinica "Škorpioni" |
Događaj se smatra jednim od najvećih masakara u Evropi od Drugog svjetskog rata, u kojem je ubijeno preko 8.000 ljudi.[6][7][8][9][10] Masakr se generalno smatra jednim od najužasnijih događaja u savremenoj evropskoj historiji.[11][12] General Ratko Mladić i grupa oficira Vojske Republike Srpske u međuvremenu su optuženi za ratne zločine, uključujući i genocid, pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ). MKSJ je, između ostalog, donio pravosnažnu presudu u kojoj masakr u Srebrenici kvalificira kao čin genocida.[1]
Godine 2004, jednoglasnom presudom u slučaju Tužilac protiv Krstića, Žalbeno vijeće Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), presudilo je da zločin počinjen nad muškim stanovnicima enklave Srebrenica predstavlja genocid, zločin prema međunarodnom pravu.[13] Presudu je podržao i Međunarodni sud pravde (ICJ) 2007. godine.[14] Zaključeno je da nasilno premještanje i zlostavljanje između 25.000 i 30.000 bošnjačkih žena, djece i starijih osoba predstavlja genocid, zajedno sa ubistvima i razdvajanjem muškaraca koja su se desila tokom tog zločina.[15][16]
U godinama 2013, 2014. i ponovo 2019. godine, država Nizozemska je proglašena odgovornom pred nizozemskim Vrhovnim sudom i pred Haškim okružnim sudom jer nije učinila dovoljno da spriječi više od 300 ubistava Bošnjaka u Srebrenici.[17][18][19][20]