Chittagong
drugi najveći grad u Bangladešu / From Wikipedia, the free encyclopedia
Chittagong (Bengalski: চাটগাঁও), službeno Chattogram (Bengalski: চট্টগ্রাম),[1] jest glavni primorski grad i finansijski centar u jugoistočnom Bangladešu. Grad je imao više od 8,7 miliona stanovnika 2017. godine,[3] što ga čini drugim najvećim gradom u zemlji. To je glavni grad i administrativno sjedište istoimenog Distrikta i Divizije. Grad se nalazi na obalama rijeke Karnaphuli između brda Chittagong i Bengalskog zaliva. Moderni Chittagong je drugi najznačajniji urbani centar Bangladeša nakon Dhake.
Chittagong
চট্টগ্রাম চাটগাঁও, চিটাগং Chattogram | |
---|---|
Od vrha: Linija horizonta Chittagonga, morska plaža Patenga, Etnološki muzej Chittagonga, Rijeka Karnaphuli noću | |
Nadimak/-ci: Kraljica Istoka[1] | |
Koordinate: 22°20′06″N 91°49′57″E | |
Država | Bangladeš |
Divizija | Chittagong divizija |
Distrikt | Chittagong distrikt |
Osnivanje | 1340. |
Status grada | 1863.[2] |
Vlada | |
• Vrsta | Gradonačelnik - gradsko vijeće |
• Tijelo | Gradska korporacija Chattograma |
• Gradonačelnik | Rezaul Karim Chowdhury |
Površina | |
• Metropola | 168,07 km2 |
• Urbano područje | 2,054,90 km2 |
• Metropolitansko područje | 2,510 km2 |
Nadmorska visina | 29 m |
Stanovništvo (2016) | |
• Metropola | 8,440,000 |
• Gustoća | 2,8 /km2 |
• Urbano područje | 6,025,985 |
• Urbano područje (gustoća) | 19,800 /km2 |
• Metropolitansko područje | 9,453,496 |
• Metropolitansko područje (gustoća) | 19,800 /km2 |
Demonim(i) | Čitagonac |
Vremenska zona | BST (UTC+6) |
Poštanski broj | 4000, 4100, 42xx |
Veb-sajt | ccc.gov.bd |
Chittagong igra vitalnu ulogu u privredi Bangladeša. Luka Chittagong, jedna od najstarijih luka na svijetu,[4] čija se obala pojavila na Ptolomejevoj mapi svijeta, glavna je pomorska kapija u zemlju. Luka je najprometnija međunarodna morska luka u Bengalskom zalivu i treća najprometnija u Južnoj Aziji.[5] Berza Chittagong je jedno od dvije berze u zemlji. Nekoliko kompanija sa sjedištem u Chittagongu su među najvećim industrijskim konglomeratima i preduzećima u Bangladešu. Lučki grad je najveća baza bangladeške mornarice i obalske straže Bangladeša; dok vojska Bangladeša i zračne snage Bangladeša također održavaju baze i doprinose ekonomiji grada. Chittagong je sjedište istočne zone Bangladeške željeznice, koja je historijski bila sjedište Britansko Indijske Assam Bengal željeznice i istočnopakistanske željeznice "Istočni Pakistan". Industrija razbijanja brodova na periferiji grada opskrbljuje lokalni čelik.
Chittagong je drevna morska luka zbog svoje prirodne luke. Kao jednu od najvećih istočnih luka zabilježio je rimski geograf Ptolemej u 1. vijeku. Luka je vjekovima bila kapija kroz jugoistočni Bengal na indijskom potkontinentu. Arapski mornari i trgovci, koji su nekada istraživali Bengalski zaliv, postavili su trgovačku stanicu u luci tokom 9. vijeka.[6] Tokom 14. vijeka, luka je postala "grad kovnice novca" Bengalskog Sultanata, sa statusom administrativnog centra.
Tokom 16. vijeka, portugalski historičar João de Barros opisao je Chittagong kao "najpoznatiji i najbogatiji grad Kraljevine Bengal".[7] Portugalski Chittagong bio je prvo evropsko kolonijalno naselje u Bengalu. Pomorska bitka 1666. između Mogulskog carstva i Arakana rezultirala je protjerivanjem portugalskih gusara. Britanska kolonizacija započela je 1760. godine kada je Nawab Bengalski ustupio Chittagong Istočnoindijskoj kompaniji. Tokom Drugog svjetskog rata, Chittagong je bio baza za savezničke snage uključene u kampanju za Burmu. Lučki grad se počeo širiti i industrijalizirati tokom 1940-ih, posebno nakon podjele Britanske Indije. Tokom Oslobodilačkog rata Bangladeša 1971. godine, Chittagong je bio mjesto proglašenja nezavisnosti zemlje. Major Ziaur Rahman proglasio je deklaraciju nezavisnost Bangladeša u ime Bangabandhu Sheikh Mujibur Rahmana sa radio stanice Kalurghat.
Chittagong ima visok stepen vjerske i etničke raznolikosti među gradovima Bangladeša, uprkos tome što ima ogromnu većinu bengalskih muslimana. Manjine su bengalski hindusi, bengalski kršćani, bengalski budisti, čakmasi, marmasi, tripurasi, saontali, garos, bohmong i drugi.