Bitka na Jermuku (ar.معركة اليرموك, grč. Hieromyax, Ἱερομύαξ) je najveća bitka vođena između muslimanskih snaga Pravednog halifata i vojski Bizantijskog Carstva. Bitka se sastojala od nekoliko bitaka vođenih tokom šest dana avgusta 636. godine u blizini rijeke Jermuk, u području današnje sirijsko - jordanske granice, jugoistočno od Galilejskog mora. Rezultat ove bitke je potpuna pobjeda muslimana i kraj bizantijske vladavine Sirijom. Bitka na Jermuku se smatra jednom od najvažnijih presudnih bitaka u historiji ratovanja,[1][2] a ujedno predstavlja i prvi veliki val muslimanskih osvajanja nakon smrti poslanika Muhammeda, nagovještavajući tako brz napredak muslimanskog osvajanja tada kršćanskog Levanta. Kako bi provjerili arapsku snagu i vratili izgubljene teritorije, car Heraklije je poslao ogromnu vojnu ekspediciju u Levant, maja 636. godine. Kada se bizantijska vojska približila muslimanskim snagama, muslimani su se povukli iz Sirije i pregrupisali svoje snage u dolini rijeke Jermuk, gdje je Halid ibn Velid, nakon što je dobio pojačanje, odnio veličanstvenu pobjedu nad brojčano višestruko nadmoćnijom bizantijskom vojskom. Bitka na Jermuku se smatra jednom od najvećih Halidovih vojnih pobjeda, kojom je zacementirao svoj ugled jednog od najvećih taktičara i zapovjednika konjice u historiji ratovanja.[3]
Kratke činjenice Datum, Lokacija ...
Bitka na Jermuku |
---|
|
Datum | 15. - 20. avgust 636. godine |
---|
Lokacija | Dolina rijeke Jermuk, sirijsko - jordanska granica |
---|
Ishod | Odlučujuća pobjeda muslimana |
---|
|
|
|
|
|
15.000–40.000 (moderne procjene)
24.000–40.000 (primarni izvori) |
100.000 (moderne procjene)
100.000–400.000 (primarni izvori) |
|
|
4.000 |
45% ili 50.000+ (moderne procjene) "Više od 50.000 bizantijskih vojnika poginulo" 70.000–120.000 (primarni izvori) |
|
Zatvori