Amazon
rijeka u Južnoj Americi / From Wikipedia, the free encyclopedia
Amazon (portugalski: Rio Amazonas, španski: Río Amazonas) jest najduža rijeka u Južnoj Americi i druga najduža rijeka na svijetu.[1][2] Rijeka Amazon ima prosječan protok od oko 215.000 m3/s – 230.000 m3/s, otprilike 6.591 km3 - 7.570 km3 godišnje, Amazon predstavlja vodom najbogatiju rijeku na svijetu a količina vode Amazona je veća od ukupnog zbira sedam najvećih nezavisnih rijeka zajedno. Dvije od deset najvećih rijeka po protoku su pritoke rijeke Amazone. Amazon predstavlja 20% globalnog riječnog ispuštanja u okeane.[3] Amazonski bazen je najveći drenažni bazen na svijetu, sa površinom od približno 7.000.000 km2 (2.700.000 kvadratnih milja).[1] Samo u Brazilu dio riječnog sliva je veći od sliva bilo koje druge rijeke. Amazon ulazi u Brazil sa samo jednom petinom toka koji konačno ispušta u Atlantski okean, ali u ovom trenutku već ima veći protok od istjecanja bilo koje druge rijeke.[4][5]
Amazon | |
---|---|
Države | Peru, Kolumbija, Brazil, Bolivija, Venecuela, Ekvador, Gvajana |
Dužina | oko 6400 km |
Izvor | planina Apacheta |
NV izvora | 5170 m m |
Ušće | Atlantski okean |
Sliv | Atlantski okean |
Prosječni protok | 219.000 m3/s |
Površina sliva | 7.050.000 km3 km2 |
Pritoke | lijeve: Marañón, Japurá, Rio Negro desne: Madeira, Ucayali Purus, Tapajós, Xingu, Tocantins |
Izvorište rijeke Apurímac na Nevado Mismiju se skoro stotinu godina smatralo najudaljenijim izvorom sliva Amazone, sve dok studija iz 2014. nije otkrila da je to izvorište rijeke Mantaro na Cordillera Rumi Cruz u Peruu.[6] Rijeke Mantaro i Apurímac se spajaju i sa drugim pritokama formiraju rijeku Ucayali, koja se zauzvrat susreće s rijekom Marañón uzvodno od Iquitosa u Peruu, formirajući ono što druge zemlje osim Brazila smatraju glavnim izvorom Amazone. Brazilci ovu dionicu nazivaju rijekom Solimões iznad njenog ušća u Rio Negro[7] formirajući ono što Brazilci zovu Amazonom na susretu voda (portugalski: Encontro das Águas) u Manausu, najvećem gradu na rijeci.