ʻakau tengaefuefu
From Wikipedia, the free encyclopedia
Ko e ʻakau tenga-efuefu ko e ʻakau ia ʻoku ne fakafanau ngāueʻaki he tengaefuefu. Ko e vahe ia ʻi he fakafaʻafaʻahinga fakasaienisi, tatau mo hono tokoua, ko e fanga ʻakau tengaʻiʻakau. Ko e tracheophytes kinaua, ʻa ia ʻoku ʻi ai haʻane ngaahi kālava ʻi loto maʻa e fetuku ʻo e vai pe toʻi.
ʻakau tengaefuefu | ||||
Fakafaʻafaʻahinga fakasaienisi | ||||
| ||||
Hingoa kakato lōua | ||||
Hingoa lea fakapilitānia: Spore plants (ferns) |
ʻI he saienisi ʻo e ʻakau ko "ʻakau tengaefuefu" ʻoku ʻikai ha fakafaʻafaʻahinga ʻe taha pē, kā ʻoku mavahevahe ʻi he ngaahi vahe ʻe 5. Ko honau hingoa ʻi he lea fakalatina:
- equisetophyta, ko hono ʻuhinga: ikuʻihoosi, kā ʻoku ʻikai te nau tupu ʻi Tongá ni
- pteridophyta, ko e fern ʻi he lea fakapilitānia, ʻoku kau ki ai ko e: hakato, hulufe, kahivaʻe, kulutuma, laufale, masalu, pasivaka, ponga, ʻuluʻitāupoʻou
- lycopodiophyta, ko e ikuʻikulī (pe hikuʻipusi) ʻoku kau ki ai
- psilotophyta, ko e limufonua ʻoku kau ki ai
- ophioglossophyta, ʻoku ʻi ai ʻene faʻahinga ʻe taha ʻi Tongá ni, kā ʻoku ʻikai ʻi ai ʻa hano hingoa fakatonga
ʻOku lotokehekehe ʻa e kau saienisi ki he vahevahe totonu. ʻOku pehē ʻe he tokoniʻihi ko e lycopodiophyta mo e psilotophyta mo e ophioglossophyta ko e konga pē (haʻa pe fokotuʻunga) ʻo e pteridophyta.