Saturnu (planeta)
From Wikipedia, the free encyclopedia
Saturnu planeta daneen hosi Loro no daruak boot liu iha Sistema Solár, de'it ki'ik liu duké Júpiter. Nia pertense ba lubun jigante gazozu sira nian no posui aprosimadamente lolon terrestre sianulu-resin-lima no orbita ho kdook médiu unidade astronómika 9,5 nian. Simbolu di planeta: .
Nia posui núkleu ki'ik fatuk nian, ne'ebé hetan hale'u hosi dalas mahar idrojéniu metáliku no éliu nian. Ninian atmosfera, ne'ebé hetan kompoin mós prinsipalmente hosi idrojéniu, hato'o faixa sira ho anin maka'as sira, ne'ebé sira enerjia mai hosi manas ne'ebé Saturnu simu hosi Loro no mós hosi enerjia ne'ebé ninian sentru irradia. Entantu faixa sira-ne'e posui knesan relevante uitoan, ho kór ne'ebé muda hosi kmeak ba amareladu, tanba abuabu merin ne'ebé envolve planeta, aleinde dalas sira kalohan sira nian. Banati-tuir estasaun tinan, sistema boot sira tempestade importante sira, aleinde vórtise permanente ne'ebé eziste iha polu sira.
Ninian magnetosfera hahoris aurora sira iha ninian polu sira, sikat fenómenu sira seluk. Ida orihen sira nian ninian kampu magnétiku nian mak rotasaun lais planeta nian (menus oras sanulu-resin-ida), ne'ebé sei kauza katak Saturnu planeta axatadu liu iha Sistema Solár. Banati sira sujere katak planeta hetan forma tiha besik liu hosi Loro, mas, dunitán interasaun gravitasionál ho isin sira seluk, nia emigra tiha ba dook.
Ida karaterístika notavel liu Saturnu nian mak ninian sistema kompleksu no proeminente kadeli nian, sira-ne'ebé hetan forma hosi jelu bee. Aleinde kadeli sira, iha satélite naturál neenulu tan hadulas nia, sira-ne'ebé Titán, envoltu hosi metanu nia atmosfera merin, destaka sikat.
Ho vista hosi Rai, Saturnu parese fitun ne'ebé nabilan iha lalehan, vizivel ho lasusar. Hafoin teleskópiu nia invensaun de'it, entantu, ninian kadeli no satélite sira hetan deskobre. Maski kualidade instrumentu sira observasaun evoliui tiha, sonda espasiál sira nia haruka revela hetan detalle sira lahó presedente sira. Sonda Pioneer 11, Voyager 1 no Voyager 2 hakat besik Saturnu, maibé ninian kompleksidade motiva tiha haruka orbitadór, sonda Cassini, ida-n'ebé hodi sonda, Huygens, ne'ebé kona tiha-ona Titán nia rai-belak.