Tipografija
From Wikipedia, the free encyclopedia
Tipografija (od grčkih reči - udarati i - pisati) ili slovoslagarstvo se bavi izborom i organizacijom oblika slova i drugih grafičkih karakteristika štampane strane. Ona se bavi svim pitanjima koja utiču na izgled strane i doprinose efikasnosti štampane poruke: oblikom i veličinom slova, znacima interpunkcije, dijakritičkim znacima i specijalnim simbolima; razmakom između slova i reči; razmicanjem redova; dužinom redova; veličinom margina; količinom i mestom ilustracija; izborom naslova i podnaslova; korišćenjem boje i svim ostalim pitanjima prostorne organizacije ili „konfiguracije“. Pored toga, tipografi treba da se interesuju i za takve stvari kao što su vrsta štamparske boje, izbor papira i način štampanja.
Овај чланак или један његов део није преведен на српски језик. |
Tipografijom se bave slogoslagači, tipografi, kompozitori, grafičari, art dizajneri kao i pisarski radnici. Sve do digitalnog doba tipografija je bila vrsta posebnog zanimanja. Digitalizacija je toliko uznapredovala tipografiju da je sada sa lakoćom koriste kako nove generacije dizajnera tako i laici.