Geološka formacija
Geološka formacija ili formacija je telo stene koje ima dosledan skup fizičkih karakteristika koje ga razlikuju od susednih tela stena, i koje zauzima određeni položaj u slojevima stena izloženih u geografskom regionu / From Wikipedia, the free encyclopedia
Geološka formacija ili formacija je telo stene koje ima dosledan skup fizičkih karakteristika (litologija) koje ga razlikuju od susednih tela stena, i koje zauzima određeni položaj u slojevima stena izloženih u geografskom regionu (stratigrafski stub). To je osnovna jedinica litostratigrafije,[1][2][3] proučavanja strata ili slojeva stena.[4][5]
Formiranje mora biti dovoljno veliko da se može preslikati na površini ili pratiti ispod površine. Formacije inače nisu definisane debljinom njihovih stenskih slojeva, koja može široko da varira. One su obično, ali ne i univerzalno, tabelarnog oblika. Mogu se sastojati od jedne litologije (tipa stena), ili od naizmeničnih korita dve ili više litologija, ili čak od heterogene mešavine litologija, dokle god ih to razlikuje od susednih tela stena.[4][5]
Koncept geološke formacije seže do početaka moderne naučne geologije. Taj izraz je Abraham Gotlob Verner koristio u svojoj teoriji o poreklu Zemlje, koja je razvijena u periodu od 1774. do njegove smrti 1817. godine.[6] Koncept se vremenom sve više formalizirao i sada je kodificiran u radove poput Severnoameričkog stratigrafskog kodeksa i njegovih pandana u drugim regionima.[7]
Geološke mape koje prikazuju gde su razne formacije izložene na površini su od suštinskog značaja za takva polja kao što je strukturna geologija, omogućavajući geolozima da izvode zaključke o tektonskoj istoriji regiona ili predviđaju verovatne lokacije zakopanih mineralnih resursa.[8]