Domaće govedo
From Wikipedia, the free encyclopedia
Domaće govedo ili domaće goveče[1] (lat. ) je pripitomljen potomak divljeg goveda – tura (). To je vrsta velikih sisara preživara, visine od 120 do 150 i težine 600 do 800 . Razlikuju se dve glavne podvrste domaćeg goveda: domaća krava u Evropi (, sin. ) i zebu (, sin. ), kome pojedini naučnici dodaju Bos taurus primigenius, smatrajući ga potomkom tura, izumrlog u 17. veku.
Švajcarska braon krava ili brune na Alpima () | |
Pripitomljen | |
Naučna klasifikacija | |
Domen: | Eukaryota |
Carstvo: | Animalia |
Tip: | Chordata |
Klasa: | Mammalia |
Red: | Artiodactyla |
Porodica: | Bovidae |
Potporodica: | Bovinae |
Rod: | Bos |
Vrsta: | B. taurus |
Binomno ime | |
Bos taurus | |
Subspecies | |
| |
Raspon domaćih goveda | |
Sinonimi | |
|
Bos taurus je na Bliskom istoku pripitomljen pre 10.000 godina,[2] a njegov uzgoj je postepeno razvijen po čitavom svetu.[3] Domaće govedo se uzgaja radi proizvodnje mleka i mesa, a u nekim oblastima i u namene vuče. Goveda se takođe koriste u proizvodnji kože, njihovi rogovi za pravljenje noževa, a balega za grejanje i đubrenje zemljišta.
Goveda su oduvek fascinirala ljude, koji ih smatraju simbolom snage i plodnosti. To je i razlog zašto su ove životinje prisutne u različitim religijama. One su sastavni deo zapadne kulture, služe kao inspiracija slikara i vajara, a često su i glavni motiv u crtanima, filmovima i reklamama.
Od svih domaćih životinja goveče pruža najviše i najraznovrsnije koristi, zbog čega govedarstvo predstavlja jednu od najvažnijih grana stočarstva. Govedarstvo treba da zadovolji potrebe stanovništva u mleku, mlečnim proizvodima i mesu, zatim da podmiri zahteve prehrambene industrije i industrije koža i da obezbedi izvesne viškove za izvoz.
Godine 2009, govedo je postalo jedna od prvih domaćih životinja sa potpuno mapiranim genomom.[4]