Dž. P. Morgan
From Wikipedia, the free encyclopedia
Džon Pirpant Morgan stariji (17. april 1837 – 31. mart 1913)[1] bio je američki finansijer i bankar koji je dominirao korporativnim finansijama na Vol stritu tokom pozlaćenog doba. Kao šef bankarske firme koja je na kraju postala poznata kao J.P. Morgan and Co, on je bio pokretačka snaga talasa industrijske konsolidacije u Sjedinjenim Državama koji je obuhvatao kraj 19. i početak 20. veka.
Dž. P. Morgan | |
---|---|
Puno ime | Džon Pirpant Morgan |
Ime po rođenju | John Pierpont Morgan |
Druga imena | J. P. Morgan |
Datum rođenja | 17 april, 1837(1837-04-17) |
Mesto rođenja | Hartford, Konektikat SAD |
Datum smrti | 31. mart 1913.(1913-03-31) (75 god.) |
Mesto smrti | Rim Italija |
Prebivalište | SAD |
Državljanstvo | američko |
Univerzitet | Univerzitet u Getingenu |
Zanimanje |
|
Delovanje | Osnivanje Organizovanje Morganovog „novčanog trasta” koji poseduje kontrolni interes u U.S. Stilu, Dženeral elektriku, , , , i 21 železnica |
Deca | 4 |
Potpis | |
Tokom svoje karijere na Vol Stritu, Dž. P. Morgan vodio je formiranje nekoliko uglednih multinacionalnih korporacija, uključujući U.S. Stil korporacije, Internašonal harvestera i Dženeral elektrika. On i njegovi partneri takođe su imali kontrolne interese u brojnim drugim američkim preduzećima, uključujući AT&T, Vestern junion i 24 železnice. Zbog svog finansijskog uticaja, Morgan je imao ogroman uticaj na državne zakonodavce i finansije. Za vreme Panike iz 1907, organizovao je koaliciju finansijera koja je spasla američku ekonomiju od propasti.
Kao vodeći finansijer progresivne ere, posvećenost J. P. Morgana efikasnosti i modernizaciji pomogla je transformaciji oblika američke ekonomije. Adrijan Vuldridž je okarakterisao je Morgana kao „najvećeg američkog bankara”.[2] Morgan je preminuo u snu 1913. godine u Rimu u Italiji, u 75. godini života, ostavljajući svoje bogatstvo i posao svom sinu, Džonu Pirpontu Morganu mlađem. Biograf Ron Černov procenio je njegovo bogatstvo na samo 118 miliona dolara (od čega je otprilike 50 miliona dolara u njegovoj ogromnoj umetničkoj kolekciji), neto vrednost koja je navodno navela Džona D. Rokfelera da kaže: „i da misli, on nije čak bio ni bogat čovek”.[3][4]