Argonaut argo
From Wikipedia, the free encyclopedia
Argonaut () je mekušac iz klase glavonožaca. Mekušci (puževi, školjke i glavonošci) imaju stopalo, mišićni organ pomoću koga se kreću. Stopalo glavonožaca je izdeljeno na pipke koji se nastavljaju neposredno na glavu.
Veći argonaut | |
---|---|
unutar svoje ljuske | |
Ilustracija iz (1896) | |
Status ugroženosti | |
Naučna klasifikacija | |
Domen: | Eukaryota |
Carstvo: | Animalia |
Tip: | Mollusca |
Klasa: | Cephalopoda |
Red: | Octopoda |
Porodica: | Argonautidae |
Rod: | Argonauta |
Vrsta: | A. argo |
Binomno ime | |
Argonauta argo , 1758 | |
Sinonimi | |
Spisak |
Argonaut je životinja toplih mora. Ima ga i u Sredozemnom moru. Izbegava obalu i kreće se pučinom njišući se na samoj površini vode. Mužjak i ženka se razlikuju po veličini: mužjak dostiže do 3cm, a ženka je oko pet puta veća. Ovakva pojava nije retkost u svetu beskičmenjaka, gde je najčešće ženka jedini roditelj koji brine o potomcima. Prirodnim odabiranjem ona se razvija u snažniju jedinku. U vreme nošenja jaja ženka argonauta izluči krečnu ljušturu koja će joj poslužiti kao gnezdo u kome će podići svoje mlade. Ime argonaut dobio je ovaj mekušac od starih grčkih prirodnjaka. Sudeći po tome kako su oni opisivali ovu životinju, vidimo da su stari Grci poznavali samo ženku i ona im je ličila na čunić sa moreplovcem. Argonauti su inače junaci grčke mitologije. Oni su se ukrcali na brod „Argo’’ i pošli su u potragu za basnoslovno skupim zlatnim runom. Poznato je da prirodnjaci starih vremena nisu koristili naučni metod posmatranja sveta oko sebe. Tako su im se potkrale mnoge greške. Mislili su, na primer, da argonaut ne može da izađe iz svoje ljušture, kao mi školjka ni puž.[2]