Корисник:Dimitrije Spasojevic
From Wikipedia, the free encyclopedia
Овај чланак је део пројекта семинарских радова на Математичком факултету у Београду. Датум уноса: фебруар—мај 2023. Ова група студената уређиваће у простору чланака. Немојте пребацивати чланак у друге именске просторе. Позивамо вас да допринесете његовом квалитету и помогнете студентима при уређивању. |
Hipoteza pravednog sveta (engl. Just-world hypothesis) je jedna od najpoznatijih teorija koja se odnosi na naša verovanja o pravednosti i moralnosti sveta. Ona se temelji na opštem uverenju ljudi da naši postupci uvek dovode do pravednih i zasluženih posledica, odnosno da svet ima tendenciju da nagradi dobro i kazni loše, te da se moralno i pošteno ponašanje dugoročno isplati. Prema hipotezi pravednog sveta, ljudi se oslanjaju na ovu percepciju kako bi izgradili svoje verovanje o tome šta je ispravno, a šta pogrešno.
Međutim, postoje kritike koje ukazuju na to da hipoteza pravednog sveta može biti pogrešna. Na primer, neki kritičari smatraju da verovanje da se moralno ponašanje isplati može dovesti do toga da ljudi osuđuju one koji nisu uspeli u životu ili koji nisu uspeli postići neki cilj, pretpostavljajući da su to zaslužili zbog svojih loših moralnih karakteristika. Takođe, postoje kritike koje ukazuju na to da stvarnost nije uvek pravedna i da se često događaju nepravde, što dovodi u pitanje valjanost hipoteze pravednog sveta.
Melvin J. Lerner je 1960. godine objavio rad u kojem je izučavao verovanje u pravedni svet.[1] Nakon ovog istraživanja, hipoteza pravednog sveta počela je detaljno da se izučava, najčešće od strane socijalnih psihologa. Hipoteza pravednog sveta ostaje jedno od najvažnijih pitanja u psihologiji i drugim društvenim naukama, jer nas podstiče na razmišljanje o tome kako izgrađujemo svoje verovanje o pravednosti i moralnosti, te kako se ta verovanja odražavaju na naše ponašanje i stavove prema drugima.[2]