Saski ratovi
From Wikipedia, the free encyclopedia
Saski ratovi bili su kampanje i ustanci tokom više od trideset godina - od 772. godine, kada je Karlo Veliki po prvi put stupio na tlo Saksonije sa namjerom da ju osvoju, do 804. godine, kada je ugušena posljednja pobuna nezadovoljnih plemena. Sve skupa, došlo je do osamnaest bitki u današnjoj sjeverozapadnoj Njemačkoj. One su rezultirale pripajanjem Saksonije u franačku državu i njihovim prisilnim preobraćanjem sa germanskog paganizma na katoličanstvo.
Saski ratovi | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
Karta Franačkog Kraljevstva | |||||||
| |||||||
Sukobljene strane | |||||||
Franačko Carstvo | Sasi | ||||||
Komandanti i vođe | |||||||
Karlo Veliki, viši dvorski službenik Adalgisile †, visoki činovnik Geilo †, grof Palatine Worad †, grof Theodoric † |
Widukind |
Unatoč brojnim preprekama, Sasi su nepokolebljivo odolijevali, vraćajući se da haraju Karlovim zemljama čim bi on usmjerio pažnju drugdje. Njihov glavni vođa, Widukind, bio je otporan i snalažnjiv neprijatelj i prihvatao je Karlove poklone pomirenja u opasnoj situaciji, ne gubeći obraz i sprječavajući Karla da nastavi nepovoljan rat. Taj dogovor spasio je iznimna prava saskih vođa na svoju domovinu. Widukind (tj. Waldkind, "dijete šume") je pokršten 785. i sahranjen u jedinoj njemačkoj crkvi bez vrha tornja.
Sasi su podijeljeni na četiri podgrupe u četiri regije. Najbliža drevnom franačkom kraljevstvu Austraziji bila je Vestfalija, a najudaljenija je bila Ostfalija. Između ta dva kraljevstva nalazile su se Angrija (ili Engern), a sjeverno od njih tri, pri osnovi jutlandskog poluotoka, nalazila se Nordalbingija.