Opsada Bihaća
From Wikipedia, the free encyclopedia
Okolica Bihaća je bila lokacija bitke tijekom rata u Bosni i Hercegovini. U njoj je sudjelovala Armija Republike Bosne i Hercegovine u Bihaću na jednoj strani i srpske snage na drugoj strani, koje su stavile to područje pod dvostruku opsadu – od vojske srpske Krajine (SVK) (na teritoriju Hrvatske pod kontrolom srpskih snaga) na sjeverozapadu do vojske Republike Srpske (na teritoriju Bosne pod kontrolom srpskih snaga) na jugoistoku – kao i pobunjenih bošnjačkih snaga koje su stale na stranu vojske Republike Srpske (VRS)[7] u Autonomnoj pokrajini zapadnoj Bosni na sjeveru od 1993. godine.[8][9] Opsada Bihaća je trajala tri godine, od ljeta 1992. do 4.–5. kolovoza 1995., kada ju je prekinula vojna akcija Operacija Oluja u kojoj je Hrvatska vojska vratila područja RSK-a u Hrvatskoj na sjeverozapadu.
Opsada Bihaća | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
Segment Rat u Bosni i Hercegovini, Rat u Hrvatskoj | |||||||
Karta bihaćke enklave (pod kontrolom vlade Bosne i Hercegovine), opkoljene Republikom Srpskom Krajinom (sjeverozapad), Autonomnom pokrajinom zapadnom Bosnom (sjever) i Republikom Srpskom (jugoistok) | |||||||
| |||||||
Sukobljene strane | |||||||
RBiH Hrvatska |
JNA do 1992
| ||||||
Komandanti i vođe | |||||||
Mirsad Sedić Hajro Osmanagić |
Života Panić
| ||||||
Snage | |||||||
ARBiH 10.000[1]-20.000 vojnika[2] 1995. HV: 10.000 vojnika[3] |
VRS: 10.000 vojnika RSK: 3.000-5.000 vojnika[4] APZB: 4.000-5.000 vojnika[5] | ||||||
Žrtve i gubici | |||||||
Ukupno 4.856 mrtvih civila i vojnika[6] |
Istraživačko dokumentacijski centar u Sarajevu je utvrdio da su općine koje su bile zahvaćene opsadom i borbama – Bihać, Bosanska Krupa, Cazin i Velika Kladuša – imale sveukupno 4.856 ubijenih ili nestalih osoba od 1991. do 1995.[6]