Ekonomija Južne Afrike
From Wikipedia, the free encyclopedia
Ekonomija Južnoafričke Republike najveća je na afričkom kontinentu i čini oko četvrtine ukupnog afričkog bruto domaćeg proizvoda (PKM). Prema rankingu Svjetske banke Južnoafrička Republika ima gospodarstvo s gornjim srednjim dohotkom, što je čini jednom od samo četiri afričke države u toj kategoriji (uz Bocvanu, Gabon i Mauricijus).[1][2]
Ekonomija Južnoafričke Republike | ||
---|---|---|
Johannesburg je ekonomsko središte subsaharske Afrike | ||
Valuta | Rand (ZAR) podjedinica: 100 centa | |
Fiskalna godina | 1. travnja - 31. ožujka (vlada), 1. ožujka - 28./29. veljače (poduzeća) | |
Gospodarske organizacije | Svjetska trgovinska organizacija, Afrička unija, Južnoafrička carinska unija, G-20 i dr. | |
Statistika | ||
BDP (PPP) | 422 milijardi USD (29.) | |
BDP rast | 3,4% | |
BDP per capita | 11.000 (PKM) | |
BDP po sektoru | poljoprivreda (2,5%), industrija (31,6%), usluge (65,9%) (procjena 2011.) | |
Inflacija (IPC) | 5% | |
Stopa siromaštva | 35,7% | |
Radna snaga | 17,67 milijuna radno aktivnih | |
Radna snaga prem zanimanju | poljoprivreda (9%), industrija (26%), usluge (65%) (procjena 2007.) | |
Nezaposlenost | 23,9% | |
Glavna industrija | rudarstvo (najveći svjetski proizvođač platine, zlata i kroma, automobilska, metalurška, tekstilna, kemijska i prehrambena industrija | |
Trgovina | ||
Izvoz | 94,21 milijarde USD (procjena 2011.) | |
Izvozna dobra | zlato, dijamanti, platina, ostali metali i minerali, strojna i druga oprema | |
Glavni izvozni partneri | Kina (13,7%), SAD (10,1%), Japan (8,7%), Njemačka (7,3%), UK (7,1%), Indija (4,3%) (2010.) | |
Uvoz | 92.86 milijardi (procjena 2011.) | |
Uvozna dobra | strojevi i oprema, kemikalije, naftni proizvodi, instrumenti, hrana | |
Glavni uvozni partneri | Kina (13,4%), Njemačka (11,2%), SAD (7%),Saudijska Arabija (5,3%), Japan (4,7%), Iran (4,3%), UK (4,3%) (2010.) | |
Javne financije | ||
Javni dug | 47,66 milijardi (procjena 2011.) | |
Prihodi | 104,7 milijardi | |
Rashodi | 126,5 milijardi | |
Ekonomska pomoć | 19 milijardi | |
Glavni izvor Svi iznosi izraženi su u američkim dolarima |
Povijesno je gospodarstvo ove zemlje bilo utemeljeno na primarnom i sekundarnom sektoru, da bi sredinom 20. stoljeća lokalna ekonomija okrenula tercijarnim djelatnostima koje danas generiraju oko 2/3 BDP-a zemlje. Južnoafričko gospodarstvo relativno je raznoliko, a najznačajnije gospodarske grane i aktivnosti su: rudarstvo, poljoprivreda i ribarstvo, automobilska, prehrambena i tekstilna industrija, telekomunikacije, energetika, financijske usluge, nekretnine, turizam, prijevoz, te veleprodaja i maloprodaja.[3]
Iako mnogo naprednije u usporedbi sa ostalim afričkim zemljama, gospodarstvo JAR-a pati od kroničnih problema kao što su visoka nezaposlenost, nejednakost i siromaštvo.[4] Oko četvrtine radno aktivnog stanovništva je nezaposleno, a otprilike isti udio živi ispod minimalne granice 1,25 USD na dan.[5] Kriminal je također veliki problem koji odbija investicije i usporava rast, a time i utječe na zapošljavanje. Oko 30% poduzeća u JAR-u navodi kriminal kao veliku prepreku u daljnjim investicijama.[4][6]