Davor Džalto
From Wikipedia, the free encyclopedia
Davor Džalto (Travnik, 17. 5. 1980) je poznati umetnik, istoričar umetnosti, teoretičar i teolog. U akademskim krugovima i široj javnosti je poznat i kao pravoslavni filozof liberalne orijentacije i jedan od najuticajnijih savremenih pravoslavnih mislilaca u svetu.
Obrazovanje, nakon završene osnovne škole, nastavlja u srednjoj umetničkoj školi u Nišu, gde stiče zvanje dizajnera grafike. Studije istorije umetnosti završava na Univerzitetu u Beogradu u rekordnom roku, kao najbolji student. Doktorsku tezu sa temom ‚Uloga umetnika u umetnosti samoodređenja’ napisao je i odbranio na čuvenom Albert Ludwigs Universitaetu u Frajburgu u Nemačkoj, postavsi najmladji doktor humanistickih nauka u toj zemlji i na prostoru bivse Jugoslavije (Jugoslavija). U medijima i literaturi njegovo ime se moze sresti pod odrednicama srpski, hrvatski ili bosansko-hercegovacki umetnik, istoričar umetnosti, filozof i teolog. 2006. godine je uvršten u spisak najznačajnijih ličnosti u istoriji Univerziteta u Frajburgu, među kojima su i imena Erazma Roterdamskog, Konrada Adenauera, Martina Hajdegera ili kardinala Lemana.
Dao je fundamentalan doprinos istoriji i teoriji moderne umetnosti, estetici, kao i pravoslavnoj teologiji, i političkoj filozofiji, a iste oblasti je predavao na više evropskih i američkih univerziteta. Redovni je profesor Stokholmskog univerziteta.
Umetnički deluje u medijima slikarstva, grafike, performansa, video arta i ambijentalne umetnosti. Radove je izlagao na nizu izložbi u više zemalja. Njegov teorijski rad dao je doprinos sledećim oblastima: ličnost i teorija ličnosti (ogledi u teologiji, filosofiji i istoriji), problem autorstva, autora i umetnika u svetlu kritike subjekta i ‚smrti autora’, kritika istorijsko-umetničkog metoda, sistematizacija ‚estetike odsustva’ kao fenomena istorije umetnosti dvadesetog veka. Značajan doprinos dao je i analizi procesa globalnih integracija, te kritici nacionalizma na prostoru bivše Jugoslavije.
Naročito je analizirao i razvijao postavke savremenog teologa Jovana Ziziulasa i ruskog religijskog filosofa Nikolaja Berđajeva. Njegov rad se vezuje i za filozofsko-politički opus Noama Čomskog Noam Chomsky, kao i za političku filozofiju Šeldona Volina.