Ego Mba Nile Maka Mmepe Ọrụ Ugbo
From Wikipedia, the free encyclopedia
International Fund for Agricultural Development ( IFAD ; French: (FIDA) bụ ụlọ ọrụ ego mba ụwa na ụlọ ọrụ pụrụ iche nke United Nations na-arụ ọrụ iji gboo ịda ogbenye na agụụ n'ime ime obodo nke mba ndị ka na-emepe emepe . Ọ bụ naanị otu mmepe ọtụtụ akụkụ na-elekwasị anya naanị na akụ na ụba ime obodo na nchekwa nri . [1]
Ụlọ ọrụ mmepụta ihe | international governmental or non-governmental organizations |
---|---|
Oge/afọ mmalite | 1977 |
mba/obodo | Italy |
dị na ngalaba nhazi mpaghara | Rome |
mmekorita ya na | International Civil Aviation Organization |
ọdịdị isi ụlọ ọrụ | Rome |
webụsaịtị | https://www.ifad.org/ |
official observer status in organisation | World Intellectual Property Organization |
N'ịbụ nke dị na Rome, IFAD na-etinye aka na ọrụ 200 n'ofe mba 100. [2] Ọ na-akwado ma na-akwado atụmatụ ndị na-eme ka njikwa ala na mmiri dịkwuo mma, ịzụlite akụrụngwa ime obodo, na-azụ ma na-akụziri ndị ọrụ ugbo na teknụzụ ndị na-arụ ọrụ nke ọma, na-ewulite nkwụsi ike megide mgbanwe ihu igwe, na-eme ka ịnweta ahịa, na ndị ọzọ. [3]
IFAD nwere obodo 177 ma na-arụkọ ọrụ na mmekorita ya na Organisation of the Petroleum Exporting Countries (OPEC) na ndị otu Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD). Dị ka nke 2021, kemgbe ntọala ya, IFAD enyela ijeri US $ 23.2 na mbinye ego na onyinye ma hazie mgbakwunye US $ 31 ijeri na nkwado ego mba ụwa na nke ụlọ. [4]